06.03.2019. godine - Saopštenje

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe učestvovala je na sastanku posvećenom konultacijama o primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivičnom postupku, u okviru projekta “Alternativne sankcije – od kazne do reintegracije”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Sastanak je održan u Podgorici, u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Tamara Milaš, predstavnica  CGO i rukovoditeljka Projekta“Alternativne sankcije – od kazne do reintegracije”, predstavila je Projekat, koji se realizuje u saradnji sa Institutom za pravne studije (IPLS), i koji je podržan od strane Ministarstva pravde Vlade Crne Gore. 

Opšti cilj projekta je doprinos unaprijeđenju i zaštiti ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori kroz aktivno učešće organizacija civilnog društva. Specifični ciljevi su jačanje kapaciteta nadležnih institucija i organizacije radi poboljšanja kvaliteta poštovanja prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori i saradnje organizacija civilnog društva i nadležnih inistutucija u valorizaciji mehanizama alternativnih sankcija, kao aktivnijeg doprinosa poštovanju prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori. 
Takođe, predstavila je i inicijativu da se postojeći Proijekat proširi i na primjenu alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivičnom postupku i planiranim koracima s tim u vezi.

Nakon predstavljanja primjene devet vrsta vaspitnih naloga koji se mogu izreći maloljetnicima u krivičnom postupku, u cilju davanja šanse da grešku učinjenu vršenjem krivičnog djela poprave ličnim trudom, u svojoj lokalnoj zajednici, bez sprovođenja sudskog postupka, dogovoreni su inicijalni koraci saradnje, posebno u dijelu planiranja istraživanja javnog mnjenja o primjeni alternativnih sankcija prema maloljetnicima.

Takođe, istaknuto je obostarno zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Centra za građansko obrazovanje i Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore u dijelu primjene vaspitnog naloga-obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada, prema maloljetnim učiniocima krivičnog djela, a koji saradnju je inicirala CGO nudeći svoju organizaciju za podršku u primjeni navedenog vaspitnog naloga. Na taj način se u sprovođenju vaspitnih naloga pokazuje i razvija osjetljivost i odgovornost lokalne zajednice, njenih ustanova, organizacija i pojedinaca za podršku maloljetnicima u prevazilaženju problema, životne krize ili krize odrastanja koja se manifestovala izvršenjem krivičnog djela.

Motivisane institucije i organizacije pomažu Državnom tužilaštvu u primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima. Zajednička podrška maloljetnom učiniocu krivičnog djela i pažljivo sprovođenje svih koraka u primjeni vaspitnih naloga pokazuje maloljetnom učiniocu krivičnog djela, oštećenom licu-žrtvi i njihovoj zajednici naš odnos i suštinsku brigu o maloljetnom učiniocu krivičnog djela i o žrtvi, prema povredi žrtve, zakonske norme, pravnog poretka i zaštiti društva u cjelini te omogućava mirno rješavanje sukoba i krivičnog postupka, nadoknadu štete, donosi dobrobit i za učesnike u krivičnom postupku i za njihovu zajednicu.


14.02.2019. godine - Saopštenje

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe učestvovala je na sastanku posvećenom predstavljanju i diskusiji o Nacrtu Strategije za ostvarivanje prava djeteta 2019-2023.

Sastanak je održan u Podgorici, u Eko zgradi Ujedinjenih nacija, u organizaciji Ministarstva rada i socijalnog staranja i UNICEF-a, predstavništvo u Crnoj Gori.

Učesnici su bili predstavnici: Odbora za ljudska prava u Skupštini Crne Gore; ministarstava u Vladi Crne Gore; ustanova; organizacija cvilnog društva; mladih i roditelja; učesnika u izradi Strategije za ostvarivanje prava djeteta 2019-2023.
Uvodna izlaganja su imali: Goran Kuševija, generalni direktor Direktorata za socijalno staranje, Ministarstvo rada i socijalnog staranja; Mihaela Bauer, zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori. Zatim je ekesterna konsultantkinja Branka Pavlović predstavila Nacrt Strategije za ostvarivanje prava djeteta.

Izradom Strategije za ostvarivanje prava djeteta sa Akcionim planom (2019-2023) koordinira Ministarstvo rada i socijalnog staranja uz ekspertsku podršku UNICEF-a. Strategija predstvalja krovni dokument koji se odnosi na sva prava djeteta definisana UN Konvencijom o pravima djeteta. Proces izrade Strategije je obuhvatio analizu nacionalne dokumentacije iz svih oblasti koje se tiču prava djeteta, kao i Preporuke UN Komiteta za prava djeteta o drugom i trećem periodičnom izvješaju Crne Gore i konsultacije sa svim zainteresovanim stranama, od predstavnika ministarstava, institucija i organizacija, djece i mladih, a formiran je i Radna grupa za izradu Strategije. Ekspertsku i tehničku pomoć radnoj grupi je pružila eksterna konsultantkinja Branka Pavlović.

Nacrt Strategije sadrži analizu stanja prava djece u Crnoj Gori, strateške, operativne ciljeve i ključne aktivnosti nadležnih organa i tijela zaduženih za sprovođenje operativnih ciljeva, način izvještavanja i evaluacije Strategije, a biće uključena i procjena troškova za realizaciju pratećeg Akcionog plana.

Diskutovalo se o: definiciji djeteta, adolescenta i mladih; problemima koje djeca i mladi vide kao ključne u obezbjeđivanju prava djeteta; pristupačnosti usluga djeci sa smetnjama u razvoju koje podržavaju njihovu samostalnost; obezbjeđivanju da usluge za djecu budu zasnovane na ljudskim pravima, nasuprot isključivo socijalnom modelu usluga; unaprijeđivanju baze podataka o djeci u svim sistemima; o kvalitetu indikatora kojima će se pratiti prava djece u Crnoj Gori; ljudskim, materijalnim i finansijskim resursima za obebjeđivanje prava djeteta i primjenu Strategije; dostupnosti Strategije  djeci.
Sadržaj diskusije će dalje obrađivati Radna grupa za izradu Strategije, a usvajanje Strategije  se očekuje do kraja drugog kvartala 2019. godine.


06.02.2019.godine - Saopštenje

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe učestvovala je na sastanku posvećenom pregledu i diskusiji o ostvarenim rezultatima u periodu 2017-2018 i o planiranju rada za period 2019-2020, shodno programu saradnje Vlade Crne Gore i UNICEF-a. 

Sastanak je održan u Podgorici, u Centre Ville Hotelu, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori. 

Učesnici su bili predstavnici: ministarstava u Vladi Crne Gore; organizacija građaskog društva; Svjetske banke; agencija sistema Ujedinjenih nacija; Delegacije Evropske Unije; adolescenata i mladih uključenih u aktivnosti koje su sprovedene kroz Program saradnje Vlade Crne Gore i UNICEF-a (2017-2018)

Uvodna izlaganja su imali: Ivan Ivanišević, generalni direktor, Geneneralni direktorat za multilateralne poslove, Ministarstvo vanjskih poslova; Fiona Mekluni, stalna koordinatorka, Ujedinjene nacije i Osama Makavi Kogali, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Zatim su izlagali: Mihaela Bauer, zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, o napretku ostvarenom tokom implementacije Programa saradnje Vlade Crne Gore i Unicefa (2017-2018) i strateškim pravcima djelovanja i oblastima za Plan rada za period 2019-2020; Ana Dautović, predstavništvo UNICEF-a, o prepoznatim izazovima tokom realizacije navedenog Programa i Nikola Vulić, o Programu za mlade, značaju osnaživanja adolescenata i njihovog učešća, koodinator programa za mlade, predstavništvo Unicefa. 

Angažovani mladi - srednjoškolci i studenti govorili su o iskustvima učešća u inicijativama Upshift, U-Report, program za razvoj vještina, hakatoni.

Program Vlade Crne Gore i UNICEF-a usmjeren je na prava djeteta u sljedećim oblastima: zdravstvo, obrazovanje, socijalna i dječija zaštita, pravosuđe, kao i na finansiranje pratećih sistemskih reformi.

Predstavljeni su ključni rezultati Programa saradnje između Vlade Crne Gore i UNICEF-a (2017-2018) i Strateški plan UNICEF-a za period 2018-2021. 

Posebno je istaknut značaj ranog razvoja i podrške ranom razvoju djece i generalno stvaranje uslova za pružanje različitih vidova podrške, zaštite i pomoći djeci u zajednici, slijedom preporuka UN Komiteta za prava djeteta i dokumenata Savjeta Evrope. Takođe, i potreba unaprijeđivanja međusektorske koordionacije, sistemskog planiranja, sistemskog prikupljanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka te korišćenje podataka za donošenje javnih politika zasnovanih na dokazima.
Ukazano je na istraživanja koja je pokazuju smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, smanjenje broja djece u institucijama socijalne zaštite, povećanje broja djece koja pohađaju predškolske ustanove. Takođe, i da je još uvijek visok nivo tolerancije na fizičko kažnjavanje djece. 

Ukazano je i da je reforma maloljetničkog pravosuđa obezbijedila veću primjenu alternativnih mjera prema maloljetnicima i da djeca/maloljetnici imaju više šanse da učestvuju i da se njihovo mišljenje čuje u postupcima koji se tiču djece/maloljetnika.

Konsultacije sa mladima-NVO Unija srednjoškolaca (decembar 2018.) su dovele do izdvanja sljedećih problema koji se tiču djece i mladih: problemi u obrazovanju; nerazumijevanje od strane starijih i neuvažavanje mišljenja djece; nerazumijevanje od strane vršnjaka, anksioznost i traganje za identitetom; diskriminacija djece i mladih i nepoštovanje/kršenje njihovih prava; socijalno neprihvatljivo ponašanje (nasilje i konzumiranje psihoaktivnih supstanci); nedostatak građanske participacije; problemi u porodici; nizak kvalitet medijske i kuturne ponude i problemi provođenja slobodnog vremena; problem zapošljavanja; siromaštvo.

Ukazano je na značaj partnerstva za djecu u Crnoj Gori i doprinos UNICEF-a. 


12.12.2018. godine - Saopštenje

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe prisustvovala je skupu na kojem je predstavljen  Nacrt Analize podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.

Skup je održan u UN Eko zgradi u Podgorici, u organizaciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori. Učesnici sastanka su bili predstavnici: UNICEF-a; resornih ministarstava; relevantnih institucija iz oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, pravosuđa, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda; nevladinih organizacija; mladih sa invaliditetom i njihovih roditelja.
Cilj navedenog dokumenta je da pruži podršku Vladi Crne Gore, odnosno Savjetu za prava djeteta, resornim ministarstvima i institucijama u analiziranju multisektorske podrške i odgovora sistema u pružanju intersektorskih intervencija i usluga iz oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite i drugih sektora djeci sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori i njihovim porodicama. Saglasno Programskom dokumentu saradnje između UNICEF-a i Vlade Crne Gore za period 2017-2021, UNICEF se obavezao da će podržati napore države u jačanju intersektorske saradnje u oblasti podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama, kao i cjelokupnom odgovoru sistema u obezbjeđivanju ostvarivanja prava djece sa smetnjama u razvoju. Shodno tome, UNICEF je podržao izradu Nacrta Analize podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.

Uvodna izlaganja su imali: Kemal Purišić, predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar rada i socijalnog staranja; Osama Kogali, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori; dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja; Tamara Milić, načelnica Direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete. Moderatorka skupa je bila Nela Krnić, koordionatorka Programa dječije zaštite, predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori.

Nalaze, zaključke i preporuke Nacrta Analize podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori predstavile su: Roksana Irimia, međunarodna konsultantkinja i Sonja Vasić, nacionalna konsultantkinja. Uz navedene konsultantkinje, treća autorka je Dijana Kirjaćesku, međunarodna konsultantkinja. 
Izradi navedenog dokumenta su doprinijele relevantne insititucije i organizacije, a autorke su posebno istakle učešće djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica.

Kroz prezentaciju urađene analize i diskusiju ukazano je na značaj holističkog pristupa djeci sa smetnjama u razvoju i mladima sa invaliditetom, kako kroz obezbjeđivanje svih usluga na jednom mjestu i kroz sistem prikupljanja podataka koji treba poboljšati radi integrativnog pristupa uslugama. Istaknut je značaj međusektorske saradnje, saradnje unutar sektora i lokalnih zajednica, otvaranja i povezivanja sistema i razvoj kapaciteta na lokalnom nivou, posebno razvoj stručnih kapaciteta profesionalaca koji rade sa djecom sa razvojnim smetnjama te podrška ranom razvoju djece i zaštita djece do treće godine života, kao prevencija razvojnih smetnji kroz rano otkrivanje i rane intervencije. Diskutovalo se i o korišćenju adekvatnog, ujednačenog termina za djecu i mlade, shodno Konvenciji UN o pravima lica sa invaliditetom.

Takođe, ukazano je i na napredak u postupanju prema djeci sa smetnjama u razvoju i mladima sa invaliditetom u svim sistemima te je i načelnica Stručne službe, Dijana Popović-Gavranović istakla da u sistemu pravosuđa, od 2013. godine, finkcionišu stručne službe, u kojima su zaposleni stručnjaci pomagačkih profesija i to: dvije stručne službe pri višim sudovima i jedna stručna služba pri Vrhovnom državnom tužilaštvu. Između ostalog, uloga stručne službe je da približi svoj djeci pa i djeci sa smetnjama u razvoju krivični postupak, a sudijama i državnim tužiocima djecu, sa svim specifičnostima djetetetovih ličnih i porodičnih karakteristika.

Učesnici skupa su prepoznali korisnost prikupljenih i analiziranih informacija i podataka za profesionalce i donosioce odluka iz različitih sektora o tome kako da se na efikasan i djelotvoran način primijene konsolidovane intervencije i multisektorska sistemska podrška i odgovor na potrebe tokom čitavog životnog ciklusa djece sa smetnjama u razvoju, u cilju poboljšanja situacije i ostvarivanja prava djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica. Takođe, iskazali su i očekivanje da navedeni dokument dovede do poboljšanja kako pristupa, tako i kvaliteta zdravstvenog, obrazovnog i pravosudnog sistema, sistema socijalne i dječje zaštite i do punog usklađivanja sa relevantnim međunarodnim standardima i najboljim modelima prakse za punu inkluziju djece sa smetnjama u razvoju. 

Na taj način je za očekivati i da djeca i porodice imaju direktne koristi od navedenoig dokumenta, a Savjet za prava djeteta, kao najviše vladino tijelo zaduženo za prava djeteta, je u obavezi da nadgleda međusektorsku implementaciju i osigura adekvatnu primjenu preporuka konačnog dokumenta Analiza podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori u svim sektorima.


05.12.2018. godine - Saopštenje

Dana 05.12.2018.godine održan je stručni skup povodom početka implementacije projekta Child Protection Hub u Crnoj Gori, organizovan u partnerstvu međunarodne organizacije Terre des hommes i NVO Centar za prava djeteta Crne Gore. Ispred Državnog tužilaštva, u aktivnostima navedenog projekta učestvovaće Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva i Maja Knežević, državna tužiteljka za maloljetnike Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Stručni skup je održan u hotelu Ramada, u Podgorici. Učesnici su bili profesionalci relevantnih sistema koji se na različite načine bave zaštitom djece.

Cilj skupa je bio upoznavanje profesionalaca sa organizacijom Terre des hommes, Regionalnom kancelarijom za Jugoistočnu Evropu i Child Protection Hub projekta, čije aktivnosti su usmjerene na jačanje i povezivanje zajednice profesionalaca u oblasti dječije zaštite. Naročita pažnja u okviru projekta usmjerena je na prevenciju i zaustavljanje nasilja nad djecom.

Na skupu su govorili: Jelena Gluščević, predstavnica NVO Centar za prava djeteta; Judit Nemeth-Almasi, zamjenica šefa Regionalne kancelarija Terre des hommes za Jugoistočnu Evropu; Mina Brajović, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije-SZO u Crnoj Gori; Nela Krnić i Ida Ferdinandi, Program dječje zaštite predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori. Moderatorka skupa je bila Milena Karišik, predstavnica Child Protection Hub-a za Crnu Goru.
Terre des hommes je švajcarska organizacija koja radi na zaštiti prava djeteta u preko 30 zemalja svijeta, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Osnovni cilj ove organizacije je kontinuirano unaprijeđivanje uslova života najugroženije djece širom svijeta sa fokusom na: poboljšanje zdravlja novorođenčadi, djece uzrasta do 3 godine i djece kojima je potrebna specijalizovana medicinska njega; zaštitu djece migranata; sprječavanje eksploatacije djece; promovisanje restorativne pravde za djecu u sukobu sa zakonom; pružanje humanitarne pomoći djeci i njihovim porodicama u hitnim slučajevima i kriznim situacijama. Kroz interaktivnu elektronsku platformu Child Protection Hub, koja okuplja oko 5000 profesionalaca iz oblasti dječje zaštite širom Evrope, regionalna kancelarija za Jugoistočnu Evropu je izgradila stručnu zajednicu koja omogućava razmjenu informacija u oblasti dječije zaštite, unaprijeđenje i sticanje stručnih znanja putem obuka, seminara, zajedničkih projekata i aktivnosti i konkretnu podršku među kolegama u praktičnim slučajevima u oblasti dječje zaštite.

Zahvaljujući finansijskoj podršci Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom Child Protection Hub odnedavno obuhvata i Crnu Goru, čime je omogućeno da i crnogorski stručnjaci, koji se na razne načine bave zaštitom prava djeteta, postanu dio ove stručne zajednice, a partnerska organizacija u Crnoj Gori je NVO Centar za prava djeteta Crne Gore.

Šefica SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, predstavila je INSPIRE stručni paket koji se sastoji od sedam strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja sa setom pripadajućih indikatora za praćenje uspješnosti, a koji je razvijen od strane deset vodećih svjetskih agencija u zaštiti djece, između ostalih, SZO i UNICEF-a. Predstavnice UNICEF-a, Nela Krnić i Ida Ferdinandi predstavile su aktivnosti kroz koje UNICEF i crnogorske institucije primjenuju nekoliko od sedam INSPIRE strategija za zaustavljanje nasilja nad djecom.

Globalno partnerstvo za zaustavljanje nasilja nad djecom je globalna inicijativa čiji je cilj ubrzavanje aktivnosti koje se odnose na prevenciju i reagovanje na nasilje nad djecom. U sklopu Održivih ciljeva razvoja, Generalna skupština UN-a globalno je posvećena okončanju nasilja protiv djece. Globalno partnerstvo će pomoći da se ovaj cilj realizuje, te je između ostalog, usvojilo paket INSPIRE kao osnovni alat za podršku aktivnostima država u cilju ostvarenja ovog cilja. Globalno partnerstvo će podržati one koji rade na spriječavanju i odgovoru na nasilje kroz vladine sektore (obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, socijalna i dječija zaštita) i druge sisteme (nevaladine organizacije, međunarodne agencije...). Globalno partnerstvo promoviše INSPIRE stručni paket i obučava predstavnike različitih sektora za sprovođenje pripadajućih sedam strategija za prevenciju i reagovanje na nasilje nad djecom. 

Predstavljen je rad NVO Centar za prava djeteta, kao i kontinuirano angažovanje vladinih i nevladinih organizacija, UNICEF-a u unaprijeđenju zaštite prava sve djece u Crnoj Gori.

 


28.11.2018. godine - Saopštenje

Adriana Pejaković, samostalna savjetnica III, u Stručnoj službi Vrhovnog državnog tužilaštva, učestvovala je na panel diskusiji „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, koju je organizovala NVO Juventas u sklopu regionalnog projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“, koji se sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Panel diskusija je održana u PR Centru u Podgorici. Učesnici su bili predstavnici pravosudnih organa, vaspitno-obrazovnih ustanova, ustanova socijalnog staranja i civilnog društva.

Cilj panel diskusije je bio obezbjeđivanje sveobuhvatne diskusije o problemima djece i mladih u sukobu sa zakonom, nakon prezentovanja sljedeći tema: rezultati reforme maloljetničkog pravosuđa, uloga vaspitnih institucija i mjere neophodne za poboljšanje sistema podrške za djecu i mlade u sukobu sa zakonom.

O navedenim temama govorili su: Marija Radović, predstavnica NVO Juventas; Marijana-Laković Drašković, generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore; Radomir Ivanović, sudija za maloljetnike Višeg suda u Podgorici; Adriana Pejaković, predstavnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva; Dragica Rajković, predstavnica Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija; Novo Vukićević, predstavnik JU Centar „Ljubović“; Branka Čolević, predstavnica Udruženja psihologa Crne Gore; Snežana Zekić, predstavnica Uprave policije.

Predavači su govorili o značaju: reforme sistema maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori i kontinuiranog rada na uspostavljanju pravosuđa po mjeri djeteta; stručne službe Višeg suda i Državnog tužilaštva; JU Centar „Ljubović“, u kojoj se izvršava krivična sankcija-vaspitna mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa; primjene alternativnih mjera (opomena i vaspitni nalozi) prema maloljetnicima u krivičnom postupku i saradnje Stručne službe sa lokalnim zajednicama u izvršavanju vaspitnih naloga; Odjeljenja za maloljetnike Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, u kojem se izvršava vaspitna mjera upućivanje u ustanovu zavodskog tipa i kazna maloljetničkog zatvora; instrumenata za procjenu rizika i potreba maloljetnih učinilaca krivičnog djela; primjene policijskih ovlašćenja prema maloljetnicima od strane policijskog službenika, koji ima posebna znanja iz oblasti prava djeteta i o pravilima postupanja prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Istaknuto je i da primjena alternativnih mjera predstavlja značajnu podršku maloljetnicima u krivičnom postupku i da o tome govori i broj izrečenih alternativnih mjera po kojem se Crna Gora pozitivno ističe u regionu.
Tokom diskusije je ukazano na značaj razvijanja osjetljivosti za djecu i mlade u riziku od činjenja krivičnih djela kroz angažovanje društvene zajednice u aktivnostima prevencije, posebno obrazovnih institucija, kao i u pružanju podrške kada djeca i mladi izvrše krivično djelo. Ukazano je i na potrebu unaprjeđenja vaspitnih mjera pojačanog nadzora i uspostavljanja sistema pomoći maloljetnicima nakon izvršenja institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora. Takođe, istaknuto je da je djecu i mlade u sukobu sa zakonom potrebno prepoznati kao posebno ranjivu kategoriju u svim relevantnim zakonima i podzakonskim aktima i raditi na unaprijeđenju međusobne saradnje relevantnih ustanova i organizacija u cilju obezbjeđivanja kvalitetnije podrške i zaštite djece i mladih i sprječavanja ponovnog činjenja krivičnog djela. 

Stručnjaci se uglavnom slažu da je krivično djelo signal da nešto treba da se popravi u životnim prilikama maloljetnika, odnosno da treba da mu se pomogne u rješavanju problema koji se nalaze u pozadini neprihvatljivog ponašanja i/ili u pravcu razvijanja konstruktivnih vidova ponašanja. Takođe i da je postizanje socijalne inkluzije djece i mladih u riziku od činjenja krivičnog djela moguće i u najboljem interesu većine djece i mladih.

Vaspitni nalozi doprinose socijalnoj inkluziji i primjenjivi su kod širokog spektra problema u ponašanju maloljetnika, njegovoj porodici, školskoj i drugoj sredni u kojoj boravi, a koji su doveli do činjenja krivičnog djela. Primjena vaspitnih naloga pomaže da maloljetnik koriguje svoje ponašanje, izgradi odgovoran odnos prema sebi, oštećenom licu i zajednici, popravi učinjenu štetu, a time i sliku o sebi i samopoštovanje. Maloljetnik je aktivno uključen u izbor i proces sprovođenja vaspitnog naloga, a vaspitni nalog izvršava u svojoj lokalnoj zajednici, uz doživljaj podrške, prihvaćenosti i uvažavanja. Kroz rad na ličnom razvoju i/ili kroz lični doprinos zajednici maloljetnik se osnažuje za primjerno ponašanje i da ne ponovi krivično djelo. 

Primjeni vaspitnog naloga prethodi procjena maloljetnika od strane Stručne službe, a procjena obuhvata sljedeće oblasti: lične i porodične karakteristike, proces obrazovanja, korišćenje vremena za učenje, rad, slobodno vrijeme, navike, stavove, probleme u ponašanju i sposobnosti za suočavanje i rješavanje problema, odnos prema krivičnom djelu i prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, spremnost da popravi štetu učinjenu krivičnim djelom. Tokom procjene se koristi i prikupljanje informacija od relevantnih ustanova, a u procjeni aktivno učestvuju maloljetnik i njegovi roditelji. Individualizirani pristup se postiže sveobuhvatnom procjenom maloljetnika, izborom njemu najprimjerenijeg vaspitnog naloga i omogućavanjem učestvovanja maloljetnika i njegovih roditelja u donošenju odluka. 

Izbor vaspitnog naloga zavisi od zajedničke procjene, spremnosti maloljetnika da prihvati primjenu vaspitnog naloga, njegovih afiniteta i treba da bude u vezi sa učinjenim krivičnim djelom, a konačnu odluku o primjeni vaspitnog naloga donosi državni tužilac za maloljetnike. Takođe, državni tužilac za maloljetnike donosi odluku i o nepokretanju ili obustavljanju krivičnog postupka ako maloljetnik ispuni dogovoreni sadržaj vaspitnog naloga, čime se pravi otklon od sudskog postupka i krivičnih sankcija, a time i od kaznene evidencije maloljetnika.


01.11.2018.godine

Dana 01.11.2018. godine, načelnica Stručne službe Dijana Popović-Gavranović izlagala je na skupu Dani državnih tužilaca Crne Gore, na temu Stručnjaci vanpravne struke u postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

Dani državnih tužilaca Crne Gore održani su od 31.10. do 02.11.2018. godine u hotelu Sentido – Tara, u Bečićima. Centralna tema radnog dijela skupa je bila tužilačka etika.

U okviru teme Stručnjaci vanpravne struke u postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku predstavljen je proces uspostavljanja odnosa sa maloljetnikom/djetetom u Stručnoj službi, kada se, u okviru krivičnog postupka, procjenju opšta i specifična područja koja mogu imati uticaj na probleme u ponašanju djeteta, na dalji tok postupka, izbor i primjenu mjere. Takođe, predstavljena su neka etička pitanja kod primjene vaspitnih naloga prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Vaspitni nalog nije krivična sankcija, nego posebna mjera predviđena Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, odnosno vaspitni postupak koji omogućava nepokretanje ili obustavljanje krivičnog postupka prema maloljetniku koji je učinio krivično djelo ukoliko maloljetnik ispuni dogovoreni sadržaj vaspitnog naloga.

Na etička pitanja: da li je moguća primjena za sva krivična djela, posebno za ona zaprijećena strožijim krivičnim sankcijama; šta ako izvršenje bude neuspješno pa se uđe u sudski postupak?; da li maloljetnik prihvata (moralnu) odgovornost i priznaje (moralnu) odgovornosti za krivično djelo?, moguće je odgovoriti na sljedeći način:

Moguća je primjena vaspitnog naloga za krivično djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina. Učešće maloljetnika u vaspitnom nalogu mora biti dobrovoljno, kako kod pristanka za primjenu, tako i kod izbora vaspitnog naloga i ustanove/organizacije u kojoj će nalog biti realizovan. Učešće u diverzionom postupku (vaspitni nalog, skretanje od formalnoprevnog, sudskog postupka) nije dokaz krivice-krivične, nego moralne odgovornosti. Učešće maloljetnika u vaspitnom nalogu ne smije se koristiti u kasnijim fazama krivičnog postupka ili krivičnom postupku, uopšte, ukoliko do njega dođe. Sadržaj vaspitnog naloga mora da bude realno izvodljiv i proporcionalan krivičnom djelu. Zadaci i primjena vaspitnog naloga moraju da budu nadgledane i od strane Tužilaštva. Neuspjeh u izvršenju vaspitnog naloga ne može se koristiti prema maloljetniku u bilo kojoj fazi krivičnog postupka. Neuspjeh u vršenju vaspitnog naloga ne može biti osnov za primjenu strožijih krivičnih sankcija prema maloljetniku.

Pravni uslovi za izricanje vaspitnih naloga i vrste vaspitnih naloga daju odlučujuću ulogu maloljetnom učiniocu krivičnog djela u primjeni vaspitnih naloga, izuzimajući poravnanje sa oštećenim gde odlučujuću ulogu imaju oštećeno lice i maloljetnik. Stavljanje maloljetnog učinioca krivičnog djela u centar odlučivanja o primjeni vaspitnog naloga suštinski stavlja maloljenika-adolescenta u ulogu subjekta koji se informiše, izjašnjava, odlučuje i prihvata obavezu da vaspini nalog ispuni. Prihvatanje vaspitnog naloga od strane maloljetnika je kako u opštem interesu - nadoknada štete, činjenje dobra u zajednici, tako i u najboljem interesu maloljetnika - lični rast i razvoj, popravljanje greške, obnavljanje primjernog ponašanja kroz realizaciju vaspitnog naloga. 

Navedeno predstavlja u punoj mjeri ostvarivanje koncepta po kome je dijete subjekat pravne zaštite i nosilac prava na zaštitu, a što predstavlja i jedno od osnovnih načela koncepta pravde po mjeri djeteta. 

Izvršenje krivičnog djela predstavlja gubitak kontrole ponašanja. Kada su u pitanju maloljetni učinioci krivičnog djela, često se radi o prolaznom incidentu, o maloljetniku koji se osjeća odbačenim, nedovoljno vrijednim, a ne o opredjeljenju maloljetnika ka kriminalnom ponašanju. Mladi su u periodu adolsecencije skloni eksperimentisanju, istraživanju sebe i svojih uloga u odnosima sa drugima i okruženjem. Svaki maloljetnik želi da bude uvažen i prihvaćen pa ako to ne dobija od osoba iz svog okruženja od kojih to očekuje, može se desiti da tada nastoji da to postigne svojim neprimjerenim, nasilnim ponašanjem. Tako nekad dođe do kršenja moralnih ili zakonskih normi, do činjenja prekršaja ili krivičnih djela. Klinička iskustva govore da se neprimjereno ponašanje ne pojavljuje kod djece koja se osjećaju zaštićena, voljena i poštovana, jer su tretirana s toplinom, uvažavanjem i vođenjem računa o njihovim potrebama. Rezultati svjetskih istraživanja govore o visokoj povezanosti između nasilja nad djecom i maloljetničke delinkvencije.

Polazeći od perspektive prava djeteta, dobrobit se definiše kao ostvarivanje najboljeg interesa, prava i mogućnosti cjelovitog i usklađenog razvoja potencijala svakog djeteta, bez izuzetka. Najbolji interes djeteta je, da se kad god je to moguće, razmatra mogućnost da se predmeti maloljetnih učinilaca krivičnih djela rješavaju bez formalnog suđenja pred nadležnim organima, kao i u bilo kojoj fazi postupka odlučivanja policije, tužilaštva i suda, uz saglasnost maloljetnika i njegovih roditelja.

 


19.10.2018.godine

Dana 19.10.2018. godine, Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštava i Maja Knežević, državna tužiteljka za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, učestvovale su na sastanku na temu obezbjeđivanja prostorija primjerenih djeci u prekršajnim, krivičnim, građanskim i upravnim postupcima. Sastanak je održan u UN Eko zgradi u Podgorici, u organizaciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Ministarstva pravde Crne Gore.

Učesnici sastanka su bili predstavnici UNICEF-a, UNHCR-a, Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova, Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu.

Cilj sastanka je bio razmatranje Nacrta Analize o modalitetima za kreiranje prostora po mjeri djeteta u pravosudnom sistemu Crne Gore, sačinjene od strane eksterne konsultantkinje dr Bistra Netkova, nezavisne međunarodne ekspertkinje iz oblasti ljudskih prava. Dr Netkova se prethodno sastala sa predstavnicima crnogorskih institucija relevantnih za ovu analizu.

Na sastanku je predstavljen nacionalni pravni okvir i osnov za obezbjeđivanje prostorija primjerenih djeci, iskustva drugih zemalja u prilagođavanju pravosuđa djeci. Predstavljena su i neka rješenja iz drugih zemalja, u kojima postoje specijalizovani sudovi za djecu i/ili porodični sudovi, kao i moguća rješenja za Crnu Goru: prostorije prilagođene djeci u okviru ili izvan pravosudnih institucija; rad na kreiranju uslova za osnivanje sudova za djecu.

Ukazano je da korišćenje iskustava drugih zemalja u osposobljavanju posebnih prostornih uslova za rad sa djecom u crnogorskom pravosuđu zahtijeva prilagođavanje nacionalnim uslovima i da se rad prilagođava u odnosu na djecu: koja su učinila prekršaj ili krivično djelo; na čiju su štetu učinjena krivična djela i djecu svjedoke krivičnih djela; djecu učesnike u građanskim sudskim postupcima (i primjena instituta lice za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima); djecu u postupcima pred centrima za socijalni rad; kao i da su, u odnosu na navedeno i na potrebe postupka koji se vodi, različiti zahtjevi i za izgledom prostora u kojem se obavalja razgovor sa djetetom. Odnosno, da se razgovori sa djecom u crnogoskom pravosuđu obavljaju u cilju: procjene; pružanja podrške; obavljanja forenzičkog intervjua - direktno ili saslušanje putem audiovizuelne tehnike primjerene potrebama djece (utvrđivanje činjenica o krivičnom djelu, a to je fokusirano, forenzičko ispitivanje koje zahtijeva minimalistički opremljen prostor, koji neće remetiti djetetovo davanje iskaza).

Predstoji dalja analiza i razgovori relevantnih institucija o koracima i aktivnostima u kreiranju prostora po mjeri djeteta u crnogorskom pravosuđu.

 


27.06.2018.godine

Dana 27.06.2018. godine Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, učestvovala je na specijalističkoj obuci za advokate kao jedan od predavača, na poziv Advokatske komore Crne Gore.

Advokatska komora je organizovala obuku za zainteresovane advokate iz oblasti maloljetničkog pravosuđa, za koju je angažovala nacionalne predavače iz oblasti pravosuđa i policije. Cilj obuke je unaprijeđenje znanja i vještina advokata u radu sa maloljetnicima u krivičnom postupku, kao branioca maloljetnih učinioca kirivičnih djela, a shodno obaveznoj specijalizaciji advokata koji postupaju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koja obaveza proizilazi iz Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku i relevantnih međunarodnih standarda.

Predavači: Radomir Ivanović, sudija za maloljetnike Višeg suda u Podgorici; Goran Đuković, sudija za maloljetnike Osnovnog suda u Podgorici; Danka Ivanović Đerić, državna tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici; Nataša Radonjić, Ministarstvo pravde Crne Gore; Slavko Milić, Centar Bezbjednosti Nikšić; Nela Krnić, UNICEF; Dijana Popović-Gavranović, Stručna služba Tužilaštva, izložili su relevantne pravne teme iz nacionalnog zakona, međunarodnih dokumenata, prakse Evropskog suda, nacionalne prakse u postupanju prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela te proces procjene maloljetnika od strane Stručne službe za primjenu odgovarajuće mjere u krivičnom postupku i primjenu alternativnih mjera prema maloljetnicima.

Ovo je prilika da se podsjetimo na UN Konvenciju o pravima djeteta, kao specifičnog obavezujućeg međunarodnog ugovora koji sadrži detaljne odredbe u vezi postupanja sa djecom u sukobu sa zakonom i da postoje formalnopravno neobavezujući dokumenti koji su važni za postavljanje standarda u ovoj oblasti, a zajedno čine sveobuhvatni pravni okvir u vezi položaja djece u kontaktu sa zakonom. 

To su Standardna minimalna pravila UN za maloljetničko pravosuđe (Pekinška pravila), usvojena od strane Generalne skupštine UN 1985. godine, koja daju smjernice za razvoj zasebnog sistema maloljetničkog pravosuđa, postavljaju minimalne standarde i predstavljaju model za države članice za pravično i humano postupanje sa djecom učiniocima krivičnih djela. Ova pravila ukazuju na potrebu razmatranja mogućnost da se predmeti maloljetnih učinilaca krivičnih djela rješavaju bez formalnog suđenja pred nadležnim organima i to u bilo kojoj fazi postupka odlučivanja policije, tužilaštva i suda, uz saglasnost maloljetnika i njegovih roditelja. Pekinška pravila preporučuju stvaranje realnih programa za postupanje sa djecom u lokalnoj zajednici, kao što su privremeni nadzor i usmjeravanje, obeštećenje i naknada štete žrtvama.

Smjernice UN za prevenciju maloljetničke delinkvencije (Rijadske smjernice), usvojene od strane Generalne skupštine UN 1990. godine, daju smjernice za prevenciju-ranu zaštitu i preventivne intervencije koje se bave djecom u situacijama socijalnog rizika (lični, porodični, sredinski rizici). One naglašavaju diverzioni i nekažnjavajući pristup prilikom bavljenja ranom zaštitom i prevencijom problema u ponašanju djece. Posebno su značajne zato što preporučuju državama da djeci daju aktivnu ulogu u procesu integracije i kreiranju preventivnih intervencija. 

Standardna minimalna pravila UN za mjere alternative institucionalnom tretmanu (Tokijska pravila), usvojena od strane Generalne skupštine UN 1990. godine, promovišu mjere koje predstavljaju alternative svim institucionalnim mjerama.
Takođe, Smjernice Komiteta ministara Savjeta Evrope o pravosuđu po mjeri djeteta, usvojene 2010. godine, daju sveobuhvatne preporuke državama članicama o pravima i potrebama djece u sistema pravosuđa, ukazujući na važnost poštovanja prava deteta na učešće, informisanje, zastupanje, zaštitu privatnog i porodičnog života, integriteta, dostojanstva ličnosti i drugih važnih prava kako djece učinilaca krivičnih djela, tako i djece koja su žrtve krivičnih djela.

 


22.03.2018.godine

Dana 22.03.2018. godine, Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe i Maja Knežević, državna tužiteljka za maloljetnika u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, prisustvovale su konferenciji „Za snažniji glas djeteta u društvu-Mreža zlatnih savjetnika Ombudsmana“, u organizaciji institucije Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Konferencija je održana u Hotelu „Podgorica“ u Podgorici, za predstavnike Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, nacionalnih i međunarodnih organizacija, medija. 

Konferenciju su vodili djeca savjetnici, a predstavili su formiranje Mreže zlatnih savjetnika Zaštitnika, način rada i aktivnosti, kao i svoje dosadašnje i novoizabrane članove.

Formiranje Mreže Zlatnih savjetnika počelo je u 2014. godini, sa ciljem da zainteresovana djeca Crne Gore uzmu učešće u radu instituicije Zaštitnika i, kroz direktnu komunikaciji sa predstavnicima Institucije i svojim idejama, prijedlozima, sugestijama i stavovima učestvuju u zaštiti i unaprijeđenju prava djeteta u Crnoj Gori. Mreža se formira raspisivanjem javnog poziva djeci i izborom zlatnih savjetnika. Prvu mrežu je činilo desetoro djece savjetnika, uzrasta od 11 do 17 godina, a novoformirana mreža ima dvadeset i dva savjetnika, uzrasta od 13 do 17 godina. Članstvo u mreži traje tri godine.
Prvu generaciju Zlatnih savjetnika predstavile su: Bojana Šolaja, Marija Kalezić, Milica Tapušković i Jana Rakočević, a novu generaciju su predstavili: Nađa Bulatović i Đorđe Ivanović.

Djeca savjetnici su aktivni u radu i postupanju institucije Zaštitnika kroz redovne sastanke, na internom elektronskom forumu i kreativno-edukativne radionice, kampove, konferencije. Područja njihovog dosadašnjeg rada su zdravstvena zaštitu, aktivizam djece i mladih, dječija participacija i inkluzivno obrazovanje, kroz sakupljanje i analiziranje te prestavljanje mišljenja svojih vršnjaka o navedenim temama. Na ovoj konferenciji djeca savjetnici su govorili i o svojoj motivaciji za rad u Mreži zlatnih savjetnika i istakli značaj Mreže za unaprijeđenje poštovanja prava djeteta u Crnoj Gori.
Od posebne važnosti za djecu savjetnike, koji prenose glas djece Crne Gore, je da se glas djece čuje, da djeca uzmu učešće u donošenju odluka koje se njih tiču, da budu društveno aktivna, da dopru do što većeg broja ljudi koji mogu da ih saslušaju, razumiju i uzmu u obzir njihova razmišljanja i stavove. Važnost učešća djece je iskazano i kroz sačinjavanje dječijeg izvještaja o implementaciji preporuka Komiteta UN, o poštovanju dječjih prava u Crnoj Gori, koji su djeca-zlatni savjetinici prezentovali pred UN Komitetom u Ženevi, uz Alternativni Izvještaj o drugom i trećem periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije UN o pravima djeteta, koji je sačinjen i predstavljen od strane zaštitnika.

Takođe, djeca savjetnici su iskazali zabrinutost zbog nasilja nad djecom i potrebu zajedničkog rada na rješavanju ovog problema kako bi Crna Gora bila bolje mjesto za život djece.

Njihov glas je dopro do učesnika konferencije, na način da smo potvrdili značaj učešća djece i da ćemo ih, sa svakog mjesta, podržati kako pitajući ih za mišljenje o stvarima koje ih se tiču i uvažiti i kada se njihovo mišljenje razlikuje od našeg mišljenja, tako i da sama djeca savjetnici svojim djelovanjem podstaknu što veći stepen učešća djece u svom životu i u svim oblastima društvenog života. Tako ćemo zajedno, djeca i odrasli, promovisati, širiti, štititi i uživati pripadajuća ljudska prava i slobode.

 


20.03.2018.godine
Dana 20.03.2018. godine, Dijana Popović-Gavranović načelnica Stručne službe učestvovala je na okruglom stolu u organizaciji NVO Juventas, u Podgorici, u hotelu Podgorica, na temu „Standardi u radu sa djecom i mladima koji napuštaju institucionalni smještaj“. 
 
Okrugli sto je jedna od aktivnosti regionalnog projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“, koji NVO Juventas sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u trajanju od januara 2016. do oktobra 2019. godine, u saradnji sa organizacijama iz šest zemalja Zapadnog Balkana. Projektne aktivnosti imaju za cilj da doprinesu aktivnom učešću u društvenim procesima mladih sa područja Zapadnog Balkana koji su u najvećem riziku od socijalne isključenosti.
 
Na okruglom stolu je predstavljen nacrt „Smjernica za organizacije civilnog društva Zapadnog Balkana koje rade sa mladima koji napuštaju sistem alternativnog staranja“-Smejrnice, kao jedna od aktivnosti projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“. Cilj Smjernica je da pruže informacije o radu sa mladima, da pomognu u razvijanju održivih procedura, pristupa i usluga u zemljama Zapadnog Balkana i spriječavanje socijalne isključenost za mlade koji su u riziku. Smjernice je izradila doc dr Anita Burgund Isakov, iz Beograda, a prezentovala ih je predstavnica NVO Juventas, Nina Šćepanović.
 
Na skupu su govorili: 
Marija Stajović, koordinatorka omladinskog programa, NVO Juventas, o  regionalnom projektu „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“
Goran Kuševija, generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore, o reformi sistema socijalne zaštite i transformaciji ustanova za smještaj kroz primjenu alternativnih oblika socijalne i dječje zaštite i razvoj novih usluga
Bojana Miletić, načelnica odjeljenja za razvoj i stručnu podršku, Zavod za socijalnu i dječju zaštitu, o uslovima za akreditovanje programa obuke, dobijanju licence za rad i standardizaciji socijalnih usluga
Zoran Milačić, direktor Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine, Beograd, o značaju i potrebama za programima koje nude nevladine organizacije u toku pripreme mladih, koji napuštaju sistem državne brige, za osamostaljivanje 
Marela Savić, Dječji dom „Mladost“, Bijela, o transformaciji ustanove i primjeni novih usluga - dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i prelazna stambena zajednica za mlade koji su u procesu izlaska iz ustanove
Rajka Perović, direktorica i Jelena Gluščević, programska menadžerka, NVO Centar za prava djeteta Crne Gore, o programu „Stanovanje uz podršku“, koji je, od 2008. godine, u partnerstvu sa Glavnim gradom Podgorica i Centrom za socijalni rad Podgorica i u saradnji sa Dječijim domom „Mladost“, primjer dobre prakse u radu sa mladima koji su izašli iz Dječijeg doma „Mladost“.
 
Kroz izlaganja predavača i diskusiju razmijenjena su iskustva o pružanju podrške mladima u riziku u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, socijalne zaštite, pravosuđa i drugim oblastima. Sa okruglog stola je poručeno da je potrebno znanje koje su usluge mladima potrebne na nacionalnom nivou, kao i saradnja između vladinih i nevladinih organizacija te podrška države u obezbjeđivanju uslova za funkcionisanje nevladinih organizacija, u vezi finansiranja, održivosti i u vezi nivoa stručnosti, kako bi kvalitet usluga i dostupnost mladima bili što bolji. Ovo stoga što potrebe mladih ne mogu da budu zadovoljene na jednom mjestu pa zajednički rad i međusobno nadopunjavanje, kako međusektorsko, tako i na nivou lokalne zajednice i kroz učešće organizacija civilnog društva, predstavlja kvalitet više u kreiranju i primjeni socijalnih usluga i u povezivanju mladih sa sistemima podrške i uslugama koje su im potrebne. 

 


13.04.2018.godine - Saopštenje

Dana 14.03.2018. godine, Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštava i Maja Knežević, državna tužiteljka za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, učestvovale su na sastanku na temu prostorni uslovi u Crnoj Gori za obavljanje razgovora i za saslušanje djece u krivičnim, sudskim i upravnim postupcima. Sastanak je održan  u UN Eko zgradi u Podgorici, u organizaciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Ministarstva pravde Crne Gore.

Učesnici sastanka su bili predstavnici UNICEF-a, Ministarstva pravde, Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Cilj sastanka je bio razmatranje mogućih rješenja za osposobljavanje posebnih prostornih uslova, tzv. child friendly spaces, kako u odnosu na prostorne, kadrovske, finansijske uslove, tako i u odnosu na ciljnu grupu djece: djeca na čiju su štetu učinjena krivična djela i djeca svjedoci krivičnih djela; djeca u građanskim sudskim postupcima i s tim u vezi prostora u kojem će sa djecom razgovarati lica za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima, shodno inoviranom Porodičnom zakonom (primjena instituta lice za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima je propisana od avgusta 2017. godine); djeca u upravnim postupcima.

Na sastanku je predstavljeno da se po nalogu državnog tužioca za maloljetnike, koji rukovodi saslušanjem, obavlja razgovor sa djecom na čiju je štetu učinjeno krivično djelo i djecom koja su svjedoci krivičnih djela, na način koji obezbjeđuje zaštitu prava djeteta i prava osumnjičenog lica. Takođe, predstavljeno je izvođenje dokaza putem audiovizuelnog saslušanja djeteta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koje se obavlja u prostorijama Stručne službe i posredstvom Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, od strane stručnog lica obučenog za sprovođenje forenzičkog intervuja, na način prilagođen potrebama djeteta. Jedan ispitivač-predstavnik Stručne službe u prostoriji sa djetetom, bez prisustva državnog tužioca za maloljetnike i drugih učesnika u postupku u prostoriji u kojoj se nalazi dijete obezbjeđuje da dijete bude pitano o traumatskom događaju samo jednom, od strane jednog lica, a državni tužilac za maloljetnike i ostali učesnici u krivičnom postupku su uključeni, iz druge prostorije, putem audiovizuelne opreme. Navedeni model je usklađen sa nacionalnim i međunarodnim propisima i standardima, predstavlja dobru praksu kako izvođenja dokaza, tako i zaštite djeteta od sekundarne viktimizacije i retraumatizacije. Ovako sačinjen audiovizuelni zapis o saslušanju djeteta obezbijeđen od strane nadležnog državnog tužilaštva predstavlja jedan od dokaza za odlučivanje o optuživanju i u daljem sudskom postupku za zaštitu prava djeteta.

Razmotrena je opcija uvođenja opreme za audiovizuelno saslušanje djece u centrima bezbjednosti, u vezi čega je ukazano da, shodno nacionalnom zakonu, izviđajem i istragom rukovodi državni tužilac, da po nalogu državnog tužioca policijski službenici prikupljaju obavješenja od građana, kao i da na taj način pribavljeno obavještenje od djeteta ne predstavlja dokaz u daljem toku krivičnog postupka te primjena audiovizuelnog saslušanja djeteta pred policijom ne bi doprinijela zaštiti djeteta od ponavljanja iskaza, sekundarne viktimizacije i retraumatizacije, već bi dijete ponovo bilo saslušano, radi zaštite procesnih prava svih učesnika u krivičnom postupku.

Ukazano je na različite načine rada sa djecom, odnosno da se rad prilagođava u odnosu na: djecu na čiju su štetu učinjena krivična djela i djecu svjedoke krivičnih djela; djecu učesnike u građanskim sudskim postupcima; djecu u postupcima pred centrima za socijalni rad; djecu u savjetodavnom ili psihoterapijskom tretmanu (uslijed traumatizacije, manipulacije u konfliktnim razvodima; disfinkcionalnih porodičnih odnosa itd.), kao i da su, u odnosu na navedeno i na potrebe postupka koji se vodi, različiti zahtjevi i za izgledom prostora u kojem se obavalja razgovor sa djetetom ili se obavlja forenzički intervju. Odnosno, u postupku procjene djetetovih i porodičnih kapaciteta, u postupku pružanja podrške djetetu kroz institut lice za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima, u postupku savjetovanja ili psihoterapijskog razgovora moguće je i korisno korišćenje igrovnog sadržaja, dok prostor u kojem se obavlja forenzički intervju sa djetetom, za potrebe krivičnog postupka, treba da bude svedeno opremljen, bez igrovnog i drugog sadržaja koji može odvući pažnju djeteta i omesti ga u davanju valjanog iskaza. Takođe, opremanje prostora za djecu je izazovno i u dijelu raspona uzrasta jer je dijete svaka osoba mlađa od osamanest godina, pa se npr. adolescent može osjetiti neuvaženim u prostoru koji je opremljen igrovnim sadržajem idt.

Obzirom na ukupno nastojanje UNICEF-a da podrži razvoj pravosuđa po mjeri djeteta u Crnoj Gori,  ukazano je i na potrebu inoviranja audiovizuelne opreme za saslušanje djece donirane od strane UNICEF-a za potrebe devet tužilaštava, 2013. godine, u periodu intenzivne podrške UNICEF-a Vladi Crne Gore u reformi maloljetničkog pravosuđa, kako zbog nedostataka uočenih tokom primjene, tako i zbog zastarijevanja opreme.

UNICEF je ponudio ekesternu ekspertsku pomoć u analizi nacionalnog zakonodavnog okvira i prakse, u svrhu pronalaženja optimalnog rješenja za prostorne uslove: za obavljanje razgovora sa djecom u upravnim i građanskim postupcima; za obavljanje razgovora sa djecom na čiju su štetu učinjena krivična djela i djecom koja su svjedoci krivičnih djela, u cilju procjene svjedočkih sposobnosti i pripreme za davanje svjedočkog iskaza; za obavljanje audiovizuelnog saslušanja djeteta u krivičnom postupku.

 


05.03.2018.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Dijana Popović Gavranović učestvovala je na specijalističkoj obuci za sudije i državne tužioce za maloljetnike, održanoj od 27.02. do 02.03.2018. godine u Budvi, u organizaciji Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, u saradnji sa Ambasadom SAD u Podgorici/INL Program stalnog pravnog savjetnika.

Obuku su sprovele predavačice:
-       dr Nevena Vučković Šahović, međunarodna ekspertkinja i profesorka u oblasti prava djeteta, iz Beograda
-     dr Ivana Stevanović, ekspertkinja iz oblasti prava djeteta i direktorica Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd
-    prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihološkinja i psihoterapeutkinja i direktorica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i
-     Lana Peto Kujundžić, sutkinja za maloljetnike, Županijski sud u Zagrebu,u prvostepenom i drugostepenom vijeću za maloljetnike, predsjednica odjela za mlade; i predsjednica NVU sudija za mlade, porodičnih sudija i stručnjaka za djecu i mlade u Htvatskoj.

Učesnici obuke su bili državni tužioci i sudije za maloljetnike, sudije Apelacionog suda, sudije prekršajnog suda i predstavnici stručnih službi.

Obuka se odnosila na sticanje znanja i razmjenu iskustva u postupaju u predmetima u kojima se maloljetna lica pojavljuju kao učinioci krivičnih djela, kao žrtve i kao svjedoci krivičnih djela. Predavanja su doprinijela boljem razumijevanju: nacionalnih propisa i međunarodnih standarda; alternativnih mjera prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela; psiholoških aspekata maloljetničke delinkvencije; primjene zakonskih odredbi o maloljetnicima i prema mlađim punoljetnim licima, mogućnosti izricanja maloljetničkih sankcija mlađim punoljetnim licima; kontrole mjera koje se primjenjuju prema maloljetnicima (zajednička kontrola i neposredni uvid od strane državnog tužioca, sudije i stručne službe); forenzičkog ispitivanja djeteta žrtve; uloge stručne službe u sistemu maloljetničkog pravosuđa.

Ukazano je da su i maloljetni učinilac krivičnog djela i maloljetno lice na čiju je štetu izvršeno krivično djelo-žrtva i maloljetno lice koje je svjedok krivičnog djela, djeca, koja se nalaze u procesu razvoja (nemaju navršenih osamnaset godina) i stoga svaki uticaj izvana koji dolazi prema njima, posebno uticaji koji su različiti od djetetovog uobičajenog života i rutine mogu nepoželjno uticati na dijete i donijeti nepoželjne posljedice njegovom razvoju.

Takođe, ukazano je na značaj promocije i poštovanja prava djeteta u krivičnom postupku, kroz neposrednu primjenu UN Konvencije o pravima djeteta, preporuke Savjeta Evrope i UN-a i nacionalno zakonodavstvo, kao i kroz saradnju: državnih tužioca za maloljetnike, sudija za maloljetnike, sudija za prekršaje, policije, advokata, stručnih službi Vrhovnog državnog tužilaštva i viših sudova, stručnjaka iz socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, jer svi sistemi učestvuju u pravdi po mjeri djeteta, radi zajedničkog doprinosa holističkom pristupu u predmetima koji se odnose na djecu, mlade (mlađa punoljetna lica) i porodicu. Zato pravda po mjeri djeteta zahtijeva da se stalno širi kontekst u kojem stručnjaci rade, tako da djeci obezbijede efikasan, dostupan i indidualizovan postupak, nezavisnu pravnu reprezentaciju i besplatnu pravnu pomoć u krivičnim, građanskim i upravnim postupcima. Obaveza svih stručnjaka koji učestvuju u krivičnom postupku je da svojim načinom rada približe pravosuđe djeci, da blagovremeno i prilagođeno obavještavaju dijete i njegove roditelje, od najranijih faza postupka, o njihovim pravima, sistemima koji postupaju, procedurama i dostupnim mehanizmima podrške, prije, u toku i nakon postupka, kao i kroz prilagođeno traženje mišljenje djeteta, a sve u najboljem interesu djeteta.

Pravni poredak države zasnovane na vladavini prava zahtijeva normativno regulisanje pitanja pravosuđa po mjeri djeteta (dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina), kako kroz donošenje i primjenu posebnih zakona i drugih akata, tako i kroz definisanje procedura, uspostavljanje i odgovarajuće funkcionisanje institucija, primijenjeno na svu djecu, sa zajamčenim načelima i pravima na isti način kao za odrasle (nikako umanjeno ni uskraćeno). To znači da je djeci obezbijeđeno odgovarajuće okruženje u kojem mogu da se osjećaju sigurno, zaštićeno i slobodno da daju svoje iskaze, odnosno da stručnjaci koji postupaju u pravosuđu za djecu: sprječavaju povrede prava djeteta; sprovode istrage i gonjenja u situacijama u kojima djeca vrše krivična djela ili u situacijama u kojima se djeca zlostavljaju; obezbjeđuju odgovarajuće suđenje; izriču odgovarajuće sankcije maloljetnim učiniocima krivičnih djela, kao i onima koji su izvršili krivična djela protiv djece; omogućavaju djeci pravo pristupa nezavisnim i djelotvornim mehanizmima za žalbu.

Predavači iz pravne oblasti su istakli značaj nacionalnog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku (iz januara 2018.), ocijenivši da je u njemu vidljivije prepoznato mjesto i uloga stručne službe u krivičnom postupku, a sami učesnici da ima prostora za dalje unaprjeđivanje Zakona do punog razvoja pravosuđa po mjeri djeteta i primjene u praksi.

U zaključku je rečeno da su nacionalne vlasti dužne da vode računa o pravima djeteta, da im u tome značajno mogu pomoći Smjernice Komiteta ministara Savjeta Evrope o pravosuđu po mjeri djeteta (usvojene novembra 2010.), kao praktičan alat za prilagođavanje svojih sudskih i vansudskih sistema konkretnim pravima, interesima i potrebama djece, jer se odnose na sve situacije u kojima djeca dolaze u dodir sa krivičnim, građanskim ili upravnim sistemima. To znači da su države članice Evropske unije svoje zakonodavstvo za djecu morale u potpunosti prilagoditi navedenim Smjernicama.


16.02.2018. godine - Saopštenje

Načelnica Stručne službe, Dijana Popović - Gavranović učestvovala je na radionici „Evaluacija sistema za praćenje stanja dječijih prava u Crnoj Gori za period 2014-2017. godine i planirani pristup UNICEF-a ovoj temi za period 2017-2021. godine“, u Podgorici, u UN Eko zgradi, u organizaciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Učesnici radionice su bili predstavnici: ad hoc Nadzornog odbora za praćenje evaluacije sistema nadgledanja dječjih prava u Crnoj Gori; skupštinskih odbora; institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda; resornih ministarstava; pravosudnih organa; nevladinih organizacija; akademske zajednice; UNICEF-a.

Radionica je održana u cilju predstavljanja Nacrta Izvještaja o evaluaciji sistema za praćenje stanja dječijih prava u Crnoj Gori za period 2014-2017. godine i provjere valjanosti/objektivnosti nalaza, zaključaka i preporuka proisteklih iz evaluacije sistema praćenja stanja prava djeteta u Crnoj Gori, na nacionalnom i lokalnom nivou, u navedenom periodu.

Navedenu evaluaciju je naručilo Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, sa ciljem obezbjeđivanja informacija za razvoj daljih programa rada svih partnera u javnom i civilnom sektoru u oblasti praćenja stanja prava djeteta u Crnoj Gori, kao i razvijanja zajedničkih programa rada UNICEF-a i Vlade u ovoj oblasti. Takođe, UNICEF je angažovao organizaciju Coram International da sprovede istraživanje i analizu sistema praćenja stanja prava djeteta u Crnoj Gori.

Uvodna izlaganja na radionici su imali: gdin Osama Makavi Kogali, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i gđa Merima Baković, savjetnica predsjednika Vlade za pravna pitanja, Vlada Crne Gore.

Nacrt Izvještaja o evaluaciji sistema za praćenje stanja dječijih prava u Crnoj Gori za period 2014-2017. godine, isped organizacije Coram International i grupe autora, predstavile su međunarodne istraživačice, gđa Karolin Hamilton i gđa Avaz Rauf i to: konceptualni okvir, metodologiju, zaključke i preporuke.

Konceptualni okvir za ovu evaluaciju zanovan je: na Konvenciji UN o pravima djeteta, posebno na članu 4. Ostvarivanje prava, koji propisuje da države moraju da učine sve što je u njihovoj moći da se prava predviđena ovom Konvencijom ostvare; i na međunarodnim standardima za praćenje stanja prava djeteta. Kriterijumi za evaluaciju, pitanja i indikatori za analizu su razvijeni na osnovu kriterijuma sadržanih u Principima za evaluaciju razvojne pomoći Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj/Komiteta za razvojnu pomoć (OECD/DAC): relevantnost, efektivnost, efikasnost i održivost, uz dva dodatna kriterijuma (međusektorska saradnja i integracija načela horizontalnih pitanja jednakosti).

Predmet evaluacije je bio analiza mehanizma praćenja stanja prava djeteta u Crnoj Gori: izvještaji države, organizacija civilnog društva i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prema Komitetu UN za prava djeteta i Komitetu UN za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena; godišnji izvještaji ključnih resornih ministarstava i skupštinskih odbora; godišnji izvještaji o sprovođenju Nacionalnog plana akcije za djecu za period 2013-2017; godišnji izvještaji i rješavanje pojedinačnih pritužbi u vezi sa navodnim kršenjem dječjih prava koje se podnose Zaštitniku ljudskih prava i sloboda i nacionalni izvještaji za Opšti periodični pregled; kao i analiza podataka prikupljenih putem razgovora sa predstavnicima relevantnih institucija i organizacija i djecom (polu-standardni intervju i diskusija tokom fokus grupa sa djecom).

Prezentovani su ključni zaključci koji se odnose na: Savjet za prava djeteta Crne Gore; praćenje stanja prava djeteta od strane Skupštine Crne Gore; Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore – zamjenik za oblast prava djeteta, mladih i socijalno staranje; mehanizam za prikupljanje i dijeljenje podataka.

Preporuke su date u cilju kreiranja uslova za planiranje unaprjeđenja: efikasnosti sistema za praćenje stanja prava djeteta; odgovornosti; i nivoa svijesti zainteresovanih strana i opšte javnosti o značaju prava djeteta i o praćenju stanja prava djeteta.

Kroz diskusiju je ocijenjeno da je prezentovani Nacrt Izvještaja veoma koristan za planiranje daljih aktivnosti u praćenju stanja prava djeteta u Crnoj Gori, uz primjedbe u vezi boljeg razumijevanja nadležnosti, uloga i funkcionisanja institucija i organizacija.

Takođe, sprovedeno nezavisno istraživanje poentira važnost razvijanja kulture odgovornosti: za stanje prava djeteta, za funkcionalnost, nedostatke ili nejednakosti u ostvarivanju prava djeteta; i prema obavezi praćenja stanja prava djeteta na svim nivoima, s tim da je država na prvom mjestu odgovorna za praćenje i ostvarivanje prava djeteta. Kultura odgovornosti, od najvišeg državnog tijela do pojedinačne profesionalne odgovoronosti, zahtijeva promišljeno prikupljanje i korišćenje specifičnih (kvantitativnih i kvalitativnih) podataka i periodično izvještavanje u cilju dalje verifikacije, analize i korišćenja podataka (kvantitativnih i kvalitativnih) koji ukazuju na funkcionalnost, nedostatke ili nejednakosti u ostvarivanju prava djeteta, zatim nosioce dužnosti poziva na odgovornost i na ispravljanje nefunkcionalnosti, nedostataka ili nejednakosti i sve prikupljeno se dalje koristi za kreiranje politika, usluga i dobrih modela rada sa djecom, posebno za djecu koja su u riziku od siromaštva, negativnih iskustava i isključenosti u bilo kojoj oblasti života.

Takođe, shodno planiranom pristupu Vlade Crne Gore i UNICEF-a prema jačanju sistema praćenja stanja prava djeteta u okviru Programskog dokumenta za zemlju za period 2017-2021, gdin Osama Makavi Kogali, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, pozvao je sve učesnike i partnerske institucije i organizacije da, u dogovorenom roku, dostave i svoje pisane komentare na Nacrt Izvještaja o evaluaciji sistema za praćenje stanja dječijih prava u Crnoj Gori za period 2014-2017. godine, nakon čega će se sačiniti konačni Izvještaj o evaluaciji sistema za praćenje stanja dječijih prava u Crnoj Gori za period 2014-2017. godine i dati na korišćenje partnerima.


01.02.2018. godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović-Gavranović, učestvovala je na seminaru koji je međusektorski obradio temu zaštite djece od seksualnog zlostavljanja.

Seminar koji je održan u Podgorici, u hotelu Podgorica, organizovalisu Udruženje pedijatara Crne Gore i Hemofarmd.o.o. Podgorica. Seminar ujedno predstavlja i angažovani način obilježavanja desetogodišnjeg rada Udruženja pedijatara Crne Gore.

Uvodno izlaganje je imala dr Veselinka Lola Đurišić, pedijatar gastroenterohepatolog. Na temu seminara, izlaganja su imali: dr Vesna Mačić, pedijatar Doma zdravlja u Kotoru; Sanja  Vujović, psihološkinja, psihoterapuetkinja transakcione analize iz Nikšića; Bojana Bastijančić, socijalna radnica u Kliničkom centru Crne Gore; Srđan Korać, inspektor u Centru  bezbjednosti u Podgorici; Luka Martinović, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju; Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva; Milena Lazović, socijalna radnica Doma zdravlja u Podgorici, a dr Dragana Peković, specijalizant pedijatar, predstavila je ponudu farmaceutskih proizvoda Hemofarmd.o.o. Podgorica.

Pored pedijatara, seminaru su prisustvovali i drugi zdravstveni radnici, socijalni radnici centara za socijalni rad, predstavnici nevladinog sektora.

Predavači i učesnici u diskusiji su ukazali na višedecenijske dileme u vezi: posebne zaštite prava djeteta žrtve u krivičnom postupku; podrške djeci žrtvama krivičnih djela u toku i nakon krivičnog postupka;prilagođavanja svih sistema potrebama djece žrtava; rada multidisciplinarnih timova za zaštitu djece od zlostavljanja.

Istaknutje značaj teme i kontinuiteta međuresorskog razgovora o ovoj temi, kako zbog međusobnog upoznavanja i razumijevanja uloga svih sistema koji su relevantni u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja, tako i zbog preuzimanja i dijeljenja odgovornosti u obavljanju zahtjevnog rada na prevenciji, ranom otkrivanju, socijalnoj, porodično pravnoj i krivično pravnoj zaštiti, liječenju i psihoterapijskom tretmanu zlostavljane djece i njihovih porodica. Takođe, ukazano je na važnost definisanja uloge svakog sistema prilikom prijavljivanja sumnje na seksualno zlostavljanje djeteta kako bi svaki sistem pružio pomoć djetetu iz oblasti svoje struke i nadležnosti svoje institucije, dijete bilo pošteđeno ponavljanja iskaza pred različitim institucijama i pred različitim stručnjacima, a time zaštićeno i od retraumatizacije.

I sa ovog skupa je poručeno da je svako ko je u saznanju ili sumnja da je dijete izloženo seksualnom zlostavljanju dužan da to prijavi policiji i/ili državnom tužilaštvu. O prijavljenoj sumnji na seksualno zlostavljanje djeteta policija obavještava nadležnog državnog tužioca koji rukovodi izviđajem na način da nalaže policiji koje radnje treba da sprovede radi prikupljanja dokaza i zaštite djeteta. Po nalogu državnog tužioca se obavljaju pedijatrijski, psihološki, psihijatrijski, ginekološki pregled, laboratorijske pretrage, vještačenje od strane sudskog vještaka medicinske struke. Fizikalni pregled zlostavljanog djeteteta je sam po sebi izvor dodatne psihološke traume za dijete pa sveobuhvatno procijenjen nalog državnog tužioca obezbjeđuje da ne dođe do ponavljanja pregleda djeteta.

Po nalogu državnog tužioca se obavlja i razgovor sa djetetom, na način koji obezbjeđuje zaštitu prava djeteta i prava osumnjičenog lica. Izvođenje dokaza putem audiovizuelnog saslušanja djeteta u državnom tužilaštvu, posredstvom Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva,od strane stručnog lica(socijalni radnik ili specijalni pedagog ili psiholog), na način prilagođen potrebama djeteta, predstavlja zaštitu djeteta od sekundarne viktimizacije. Jedan ispitivač-predstavnik Stručne službe u prostoriji sa djetetom, bez prisustva državnog tužioca i drugih stranaka u postupku u prostoriji u kojoj se nalazi dijete obezbjeđuje da dijete bude pitano o seksualnom zlostavljanju samo jednom, od strane jednog lica,jer audiovizuelni zapis o saslušanju djeteta obezbijeđenod strane nadležnog državnog tužilaštva predstavlja jedan od dokaza u daljem sudskom postupku.

Istaknut je značaj predlaganja i izricanja mjera bezbjednostiu krivičnom postupku prema roditelju koji na bilo koji način zlostavlja dijete, kao i značaj psihoterapijskog tretmana učinilaca krivičnih djela sa elementima seksualnog zlostavljanja, učinjenih na štetu djece (dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina).

Policija i državno tužilaštvo o prijavljenoj sumnji na seksualno zlostavljanje djeteta obavještavaju centar za socijalni rad, jer je to ustanova koja generalno štiti prava djece, pruža pomoć i podršku djeci i njihovim porodicama i u slučaju procijenje potrebe vrši nadzor nad vršenjem roditeljskog prava. U slučaju prijavljene sumnje na zlostavljanje djeteta, centar za socijalni rad sačinjava plan zaštite djeteta koji, osim socijalnih usluga, obuhvata i plan cjelovitog, multidisciplinarnog tretmanai liječenja jer je, nakon audiovizuelnog saslušanja, neophodno da se dijete – žrtva zlostavljanja odmah uključi u psihoterapijski tretman. U sačinjavanju plana zaštite treba da učestvuju sve institucije relevantne za zadovoljavanje djetetovih potreba i prava.

Takođe, ukazano je na odgovornost medija koji prate sudske postupke, ali i roditelja i stručnjaka koji govore u medijima na način da krše prava djeteta na privatnost i time doprinose da se dijete –žrtva seksualnog zlostavljanja iznova suočava sa povrjeđujućim iskustvom.

Kada institucije sistema postupaju odgovorno, profesionalno i etično, dijete ima doživljaj odgovarajuće društvene brige i zaštite i šansu za oporavak od traume.


22.01.2018. godine- Saopštenje


Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović, učestvovala je na skupu  posvećenom prezentaciji Analize nacionalnog plana akcije za djecu za period 2013-2017, u organizaciji Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, Ministarstva rada i socijalnog staranja i UNICEF-a.

Skup je održan u Podgorici, u hotelu Verde Complex Lux, a prisustvovali su predstavnici relevantnih vladinih i nevladinih organizacija.

Nacionalni plan akcije za djecu 2013–2017. godine (NPAD) strateški je dokument Vlade Crne Gore u kome je definisana opšta politika zemlje prema djeci za period od 2013. do 2017. godine.

Eksternu analizu ovog dokumenta su inicirali Zavod za socijalnu i dječju zaštitu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori te je analizu uradio je eksterni konsultant Urban Boljka, sociolog, viši istraživač u Institutu za socijalnu zaštitu Republike Slovenije, sa istraživačkim iskustvom u oblasti: socijalne i porodične politike, kvaliteta života djece i mladih i socijalne pravde. On je na skupu prezentovao metodologiju rada (pregled NAPAD-a, srodnih dokumenata i relevantnih zakona, izvještaja o realizaciji NAPAD-a; intervjusanje i fokus grupe sa predstavnicima relevantnih sistema), generalne preporuke za unaprijeđenje dobrobiti djece, kao i ekvivalentne segmente procjena dobrobiti djece u Republici Sloveniji i zemljama članicama Evropske Unije.

Eksterna analiza NAPAD-a je pokazala da je evidentno unaprijeđenje zakonodavstava u Crnoj Gori, kao i da nedostaju indikatori o povezivanju politike, zakona i prakse – da li, kako i u kolikoj mjeri su unaprijeđene usluge, kvalitet rada stručnjaka, koordinacija različitih sektora, usklađenost relevantnih strategija, odnosno da NAPAD treba zasnivatina sveobuhvatnoj analizi i dokazima postojećeg stanja prava djeteta, uskladiti postojeći i idelani model NAPAD-a, aktivnosti definisati specifičnije i fokusirano na podstizanje konkretnih ciljeva. Tako se preporuke eksperta odnose na obezbjeđivanje: konsulatitivne faze, efikasnosti, održivosti, sistema praćenja dobrobiti djece i sistema praćenja NAPAD-a, u izradi NAPAD-a za predstojeći četvorogodišnji period. U konsultativnoj fazi je preporučeno uključivanje glasa djece i zainteresovanih stručnjaka koji direktno rade sa djecom u različitim sistemima, efikasnost se odnosi na sve segmente od zakonodavstva do prakse, na kapacitete svih stručnjaka, vladinih i nevladinih organizacija i javnosti. Za održivost je neophodan: plan održivosti, plan upravljanja rizicima, više izvora finansiranja, prezentacija pozitivnih primjera sprovedenih aktivnosti, promocija NAPAD-a. Za sistem praćenja dobrobiti djece preporučeno je definisanje nacionalnih indeksa dobrobiti djece i unaprijeđivanje rada Savjeta za prava djeteta, kao i i korišćenje međunarodnih indeksa dobrobiti djece(npr. uključivanje u međunarodno istraživanje „The Health Behaviour in School-aged Children  /HBSC/“-„Ponašanje u vezi sa zdravljem djece školskog uzrasta“, koje podržava Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalna kancelarija za Evropu, a sprovodi se od 1982. godine u zemalja Evrope i Sjeverne Amerike, putem multidisciplinarnih istraživačkih timova.). U vezi sistema praćenja NAPAD-a preporučeno je kreiranje indikatora koji proizilaze iz ciljeva i aktivnosti, usklađivanje indikatoraza praćenje rezultata sa tzv. SMART metodom koja pomaže u kreiranju specifičnih, mjerljivih, ostvarljivih, relevantnih i vremenski definisanih indikatora, kao i kreiranje indikatora praćenja uticaja - da li je strateški dokument doveo do promjena u dobrobiti djece zacrtanih strateškim ciljevima, što je izostalo u analiziranom NAPAD-u.

Predstavljen je novi sistem praćenja prava djece u Republici Sloveniji, putem indeksa dobrobiti djece koji se posmatra kroz sedam oblasti i trideset i jedan indikator, kroz kontekst i trendove. Na osnovu praćenja, došlo se do ideje o odustajanju od sektorskog pristupa, odnosno sačinjavanju novog strateškog dokumenta za djecu, koji će imati nekoliko strateških ciljeva oko kojih će biti okupljene relevantne vladine i nevladine organizacije, sa očekivanjem da će zajednički rad na istim strateškim ciljevima unaprijediti učešće organizacija (kvalitativno i kvantitativno) i koordinaciju.

U diskusiji je istaknuto da NAPAD treba da bude krovni dokument za unaprijeđivanje prava djeteta sa kojim treba da se usklade svi drugi strateški dokumenti, kao i da veliki broj nacionalnih strateških dokumenata i dokumenata na lokalnom nivou stvara teškoće i praćenja i primjene. Takođe, istaknuto je i da se od Savjeta za prava djeteta očekuje značajnije učešće u praćenju i unaprijeđivanju prava djeteta.

Ukazano je da mali broj djece ostvaruje pravo na dječiji dodatak i da je i to jedan od mjerila brige o djeci, brige o materijalnom stanju porodice i s tim u vezi djetetovedobrobiti. Takođe, i da neke ranjive grupe djece i dalje ne ostvaruju svoja prava (djeca iz porodica koje su raseljene, djeca prinuđena da prosjače) te da su očekivanja od tzv. socijalnog kartona bila da doprinese sveobuhvatnijem sagledavanju položaja i prava djece u Crnoj Gori.

Ukazano je i na teškoće nevladinih organizacija da obezbijede održivost kroz budžetska i vanbudžetska sredstva, kao i u ispunjavanju uslova za licenciranje usluga i s tim u vezi zabrinutost da će zbog neuzimanja u obzir stvarnog položaja djece i organizacija koje stvarno pomažu djeci doći do zatvaranja mnogih udruženja koja podržavju djecu sa razvojnim smetnjama i druge ranjive grupe djece. Zabrinutost je iskazana posebno za djecu koja žive u ruralnim područjima, gdje su usluge za djecu nerazvijene i gdje nedostaju i stručnjaci specifičnih profila.

Analiza NAPAD-a i diskusija s tim u vezi doprinijela je u prepoznavanju nekih problema u ostvarivanju, zaštiti i unaprijeđivanju prava djeteta u Crnoj Gori i dala smjernice za njihovo rješavanje. 

 

Arhiva 2017

Arhiva 2015   2016