13.11.2017.godine - Saopštenje


U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici realizovana je stručna posjeta učenica i učenika četvrtog razreda JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“, smjer pravno-administrativni tehničar. Posjeta predstavlja nastavak dugogodišnje, dobre saradnje.

U okviru nastavnog plana i programa predmeta pravni postupci, uz stručno vođenje profesoki, Ane Marković i Tanje Đorojević, učenice i učenici su se upoznali sa poslovima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i sa postupanjem prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

Uz dobrodošlicu učesnicima stručne posjete, o nadležnostima osnovnog državnog tužilaštva,  poslovima gonjenja učinilaca krivičnih djela, o postupanju prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela i prema djeci koja su žrtve/svjedoci krivičnih djela, govorila je državna tužiteljka za maloljetnike Maja Knežević.

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović, približila je specijalizaciju u postupanju prema djeci u krivičnom postupku kroz zajednički rad državnih tužilaštava i Stručne službe, pripadajuće pravne institute i primjere iz prakse. Predstavljen je način donošenja nalaza i mišljenje Stručne službe, koji se donosi na osnovu detaljnog nalaza i procjene djeteta i njegovih životnih uslova kojim se obezbjeđuje da krivični postupak bude primjeren svakom djetetu, razumljiv i prihvatljiv za dijete te predstavlja važan oslonac koji pomaže državnom tužiocu za maloljetnike u odlučivanju. 

Predstavljena je primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima koje pomažu boljem tretmanu djece kroz pravosudni sistem, uvažavajući njihove potrebe za posebnom zaštitom i njihove ranjivosti. Predstavljeno je devet vrsta vaspitnih naloga, koje izriče nadležni državni tužilac za maloljetnike, koji predstavljaju vaspitni postupak koji omogućava nepokretanje ili obustavljanje krivičnog postupka prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela ukoliko on ispuni dogovoreni sadržaj vaspitnog naloga. Vaspitni nalog omogućava djeci da svojim trudom poprave grešku, štiti ih od stigmatizacije i neprijatnih posljedica sudskog postupka te pozitivnom kontrolom doprinosi da ne ponove grešku (krivično djelo). Takođe, doprinosi i individualizaciji postupka prema maloljetniku.

Učesnici su obišli radni prostor Osnovnog državnog tužilaštva gdje su se, između ostalog, upoznali sa tehničkom opremom za snimanje saslušanja odraslih lica i prostor Stručne službe, gdje su se upoznali sa audiovizuelnom tehnikom za snimanje razgovora sa djecom na čiju su štetu izvršena krivična djela ili djecom koja su svjedoci krivičnih djela.

Učenici i učenice su pokazali dodatnu zainteresovanost za sljedeće teme: proces prikupljanja dokaza u izviđaju; zastarijevanje krivičnog gonjenja; koja krivična djela najčešće vrše djeca; primjena krivične sankcije-maloljetnički zatvor; tretman krivično neodgovorne djece; tretman mlađih punoljetnih lica, tretman djece koja žive i rade na ulici; izazovi i rizici zaposlenih u tužilaštvu.

Budući pravno administrativni tehničari su pitanjima iskazali svoju zabrinutost za djecu koja u vrijeme izvršenja krivičnog djela nisu navršila 14 godina jer ona razvojno ne mogu da se uključe u krivični postupak na način da to za djecu ima povoljan efekat. Zbog toga, ona treba da budu posebno interesovanje sistema socijalne i/ili zdravstvene zaštite i/ili organizacija koje pružaju specifične usluge u lokalnoj zajednici, da bi se kroz različite oblike stručnog rada sa djecom i njihovim porodicama otklonili problemi u ponašanju djece (individualni, grupni tretman, savjetovanje, porodična terapija).

I sami u tom razvojnom periodu, ukazali su i na važnost brige za tretman mlađih punoljetnih lica jer se period sazrijevanja ne može se definisati jednako za svako dijete jer i period adolescencije zavisi od ličnosti mlade osobe, porodice i kulture pa je važno uzeti u obzir da će nekada biti potrebno pružiti posebnu pomoć i zaštitu u krivičnom postupku i mlađim punoljetnim licima (od 18 do 21 godinu), koji su naizgled zreli.

A od posebnog je značaja bilo pitanje u vezi tretmana djece koja žive i rade na ulici jer se ova djeca nerijetko tretiraju kao maloljetnici koje treba sankcionisati iako su suštinski žrtve kontinuiranog zanemarivanja i/ili zlostavljanja.

 

03.11.2017.godine – Saopštenje
 

U okviru Dana državnih tužilaca Crne Gore koji su održani u Bečićima načelnica Stručne službe Dijana Popović-Gavranović i državna tužiteljka za maloljetnike Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Maja Knežević imale su izlaganje na temu saslušanje djetete žrtve/svjedoka krivičnog djela.

U radnom dijelu skupa, saslušanje djeteteta žrtve/svjedoka krivičnog djela naznačeno je kao jedan od naših prioriteta u praksi krivično pravnog zakonodavstva. Ukazano je na praksu dobrog timskog rada koji u prvi plan stavlja potrebe i prava djeteta, detaljnu procjenu i pripremu djeteta za davanje svjedočkog iskaza i vođenje računa o zaštiti djeteta. 

Predstavljena je praksa izvođenja dokaza putem audiovizuelnog saslušanja djeteta koje štiti dijete od sekundarne viktimizacije:

jedan ispitivač – predstavnik Stručne službe u prostoriji sa djetetom; bez prisustva državnog tužioca i drugih stranaka, koje imaju pravo na učešće u postupku, u istoj prostoriji u kojoj se nalazi dijete  

stručnost u vođenju strukturiranog razgovora i autentičnost ispitivača – predstavnika Stručne službe da pokaže sebe u profesionalnom odnosu, da vidi i uvaži dijete kao osobu, da preuzme punu odgovornost za uspostavljanje odnosa sa djetetom, obezbeđuje spontanost i autentičnost ponašanja djeteta i da na svoj način da svoj iskaz

u drugoj prostoriji su: državni tužilac za maloljetnike, predstavnik centra za socijalni rad, zakonski zastupnik djeteta, advokat i/ili osumnjičeno/optuženo lice, zapisničar, tehničko lice

jedno, audiovizuleno, ispitivanje djeteta, uz uvid da saslušanje/svjedočenje nije samo bilježenje iskaza pred državnim tužilaštvom i sudom, nego i svaki razgovor sa žrtvom/svjedokom o krivičnom djelu/doživljenoj povredi/traumatskom događaju.

Prikazano je zajedničko razumijevanje krivičnopravnih odredbi kod pribavljanja dokaza saslušanjem djeteta žrtve/svjedoka krivičnog djela putem audiovizuelne tehnike koje omogućava djetetu da: nema doživljaj saslušanja ni „sudnice/suđenja“, odnosno da dijete ima doživljaj da se krivični postupak vodi na neformalan način. To znači da je sve prilagođeno djetetu, da je djetetu obezbijeđen dovoljan nivo povjerenja i sigurnosti, da dijete ima doživljaj da se sa njim razgovara, a ne da je ispitivano lice i/ili da se sumnja u njegovo kazivanje. To znači da predstavnik Stručne službe razgovara sa djetetom na način koji pomaže djetetu da ispriča istinitu priču o krivičnom djelu, da državni tužilac za maloljetnike, iz druge prostorije, vrši kontrolu i nadzor nad procesom i interveniše kada za to ima potrebe. To, takođe, znači da odrasle osobe znaju šta rade, uz vođenje računa o procesnom položaju i pravima djeteta i osumnjičenog/okrivljenog lica.

Kako se od djeteta saznaje istina o krivičnom djelu?

Dijete u slobodnoj formi govori o prijavljenom događaju (reci zbog čega si danas ovdje). Zatim se vodi razgovor u kojem se djetetu postavljaju dodatna pitanja (posebno strukturirani intervju za potrebe krivičnog postupka: reci, opiši, ko, kada, gdje, kako, koliko puta, šta se onda desilo). Djetetu se daje mogućnost da postavi pitanje predstavniku Stručne službe koji razgovara sa djetetom i/ili državnom tužiocu za maloljetnike. Razgovor se zaključuje sažimanjem svih podataka (predstavnik Stručne službe potvrđuje djetetu šta je čuo od njega, da može da podnese to što mu je dijete ispričalo, da vjeruje njegovom doživljaju; pita dijete kako je, šta mu je potrebno, informiše dijete kome se može obratiti za pomoć ukoliko mu je potrebna medicinska, psihoterapijska, druga pomoć). Zatim se prelazi na neutralne teme (predstavnik Stručne službe pomaže djetetu da se rastereti prije izlaska iz tužilaštva i vrati bezbjednim životnim sadržajima).

Zašto se zalažemo za primjenu ovog modela saslušanja sve djece žrtava/svjedoka krivičnih djela?

Zato što je ljudsko biće koje još nije navršilo osamnaest godina ranjivo - nema potrebnu zrelost, znanje, iskustvo, otpornost, zbog čega je neophodno pažljivo postupanje prema njemu. Zato što sva djeca imaju jednako pravo na zaštitu, bez obzira na uzrast i mogućnost učešća u krivičnom postupku. Zato što je položaj djeteta u krivičnom postupku složen, kako zbog djetetovih razvojnih sposobnosti, ranjivosti i vrste krivičnog djela učinjenog na njegovu štetu, tako i zbog djetetovog odnosa sa izvršiocem krivičnog djela i podnosiocem krivične prijave. Zato što želimo da se ni u jednoj fazi krivičnog postupka ne zaboravi primarni cilj - sveobuhvatna zaštita djeteta pa i zaštita od institicionalne viktimizacije. Zato što krivični postupak sproveden na način primjeren djetetu žrtvi/svjedoku krivičnog djela može uvjeriti dijete da je svijet bezbjedno mjesto, koje uvažava ličnost, potrebe i prava djeteta, što bi bio početak oporavka djeteta, koji mora biti nastavljen psihoterapijskim radom (u okviru sistema zdravstvene zaštite). Zato što želimo da utičemo na promjenu profesionalnih i društvenih stavova o djeci i službama za djecu i da se bavimo na odgovarajući način: dječijim ljudskim pravima; posebnom zaštitom prava djeteta žrtve/svjedoka u krivičnom postupku; podrškom djeci žrtvama i svjedocima krivičnih djela, prije, u toku i nakon krivičnog postupka; prilagođavanjem svih sistema potrebama djece žrtava/svjedoka.

I zato što nikako ne želimo da nam djeca koja su žrtve zlostavljanja kažu: „Kad su me ispitivali u ..., mislila sam da sam ja kriva.“


16.10.2017.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović i državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Veselin Vučković sastali su se  prostorijama  Vrhovnog državnog tužilaštva sa direktorkom Centra za posredovanje Crne Gore, Marinom Lutovac.

Sastanak je održan u cilju razmatranja mogućnosti za unaprijeđenje primjene vaspitnog naloga - poravnanje sa oštećenim licem, koje se primjenjuje prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela, odnosno postupka posredovanja između maloljetnog učinioca krivičnog djela i oštećenog lica/žrtve, koji se sprovodi u saradnji sa Centrom za posredovanje Crne Gore.

Prema praćenju i analizi primjene alternativnih mjera prema maloljetnicima, koju sprovodi Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva, dosadašnja praksa primjene svih alternativnih mjera prema maloljetnicima od početka primjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima (septembar 2012.) pokazuje da je vaspitni nalog poravnanje sa oštećenim najčešće izricana alternativna mjera: od ukupno izrečene 554 alternativne mjere, izrečeno je 321 vaspitnih naloga – poravnanje sa oštećenim licem.

Takođe, dosadašnja praksa primjene vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim licem je pokazala da se poravnanje u najvećem broju slučajeva izvršilo putem izvinjenja (255), što je od neprocjenjivog značaja za samouvid maloljetnika i obnavljanje odnosa koji su narušeni činjenjem krivičnog djela (najčešće se radi o vršnjačkom sukobu). Veoma mali broj poravnanja je izvršen putem putem novčanog obeštećenja (koje nadoknađuje učinjenu materijalnu štetu; 35 poravnanja), nadoknade štete u naturi (maloljetnik učestvuje u popravljanju/zamjeni stvari koju je oštetio izvršenjem krivičnog djela; 8 poravnanja), radom maloljetnika (maloljetnik nadoknađuje štetu sopstvenim radom/angažovanjem koje je u vezi učinjene štete/na mjestu na kojem je štetu i napravio; 6 poravnanja), a što je, takođe, od neprocjenjivog značaja za doživljaj obeštećenja same žrtve i za doživljaj maloljetnika da je ispunjenjem sporazuma postignutog u postupku posredovanja, na odgovarajući način, obnovio svoje primjerno ponašanje.

Samo pažljivo sprovođenje svih koraka u primjeni vaspitnog naloga - poravnanje sa oštećenim pokazuje maloljetnom učiniocu krivičnog djela, oštećenom licu i njihovoj zajednici naš odnos i suštinsku brigu o maloljetnom učiniocu krivičnog djela i o žrtvi,prema povredi žrtve, zakonske norme, pravnog poretka i zaštiti društva u cjelini i omogućava mirno rješavanje spora, nadoknaduštete te donosi dobrobit i za učesnike u sporu i za njihovu zajednicu. U tu svrhu Stručna služba je kreirala i obrazac Plan i program izvršenja vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim, sa definisanim koracima i obavezama svih učesnika u sprovođenju vaspitnog naloga, u cilju olakšavanja primjene ovog vaspitnog naloga, koji je dat na uvid i primjenu državnim tužilaštvima i Centru za posredovanje Crne Gore.


13.10.2017. godine - Saopštenje

Načelenica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović, Radmila Ćuković, državna tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva i Danka Ivanović Đerić, državna tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, sastale su se sa međunarodnom konsultantkinjom i istraživačicom u oblasti implementacije međunarodnih standarda o pravima djeteta, Avaz Raof. Konsultantkinju iz organizacije Coram International, angažovala je Kancelarije UNICEF-a za Crnu Goru.

Tema sastanka bio je sistemu nadgledanja (monitoringa) prava djeteta u Crnoj Gori.

Osim o uključenosti državnog tužilaštva u sistem nadgledanja prava djeteta, načinu praćenja prava djeteta u državnom tužilaštvu na sastanku je bilo riječi i o podacima o djeci koje državno tužilaštvo prikuplja - u koju svrhu, kome, u kojim vremenskim intervalima se prikupljeni podaci o djeci dostavljaju, ko ocjenjuje i daje preporuke na godišnji izvještaj Vrhovnog državnog tužilaštva, da li u državnom tužilaštvu postoji baza podataka o djeci koja se može pretraživati po različitim statusima, npr. pol, uzrast, nacionalnost, obrazovanje, ruralno/urbano prebivalište. Na sastanku se razgovaralo i o načinu na koji se podaci o djeci prikupljaju, evidentiraju, analiziraju, odnosno da li podaci o djeci koje državno tužilaštvo prikuplja obezbjeđuju sistematizovane i sveobuhvatne, kvantitativne i kvalitativne podatke za oblast pravosuđa i krivično pravnu zaštitu djece i vezu sa drugim oblastima, koje nalaže Konvencija UN-a o pravima djeteta i njeni opcioni protokoli, kako bi se pratio i procjenjivao napredak u oblasti prava djeteta i uticaj državnih politika na prava i život djece.

Razgovor se vodio i o povezanosti državnog tužilaštva sa svim relevantnim sistemima u Crnoj Gori koji nadgledaju prava djeteta, učešću državnog tužilaštva u radu Savjeta za prava djeteta Crne Gore, učešću državnog tužilaštva u proces periodičnog izvještavanja Crne Gore pred Komitetom UN-a za prava djeteta. Takođe je bilo riječi o uključenosti u proces periodičnog izvještavanja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori (tzv. UPR izvještaj) pred Savjetom UN-a za ljudska prava, zatim periodičnog izvještavanja pred Komitetom UN-a o eliminaciji diskriminacije nad ženama u Crnoj Gori, kao i o učešću državnog tužilaštva u razmatranje izvještaja Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

U skladu sa programskim dokumentom za saradnju između UNICEF-a i Vlade Crne Gore za period 2017-2021. godine, UNICEF, od aprila do decembra 2017. godine, sprovodi nezavisnu evaluaciju sistema nadgledanja prava djeteta u Crnoj Gori, uz pomoć konsultantske organizacije Coram International iz Velike Britanije, koja radi širom svijeta, sa vladama, tijelima UN-a i nevladinim organizacijama na području zaštite i promocije ljudskih prava djece i mladih. Nezavisna evaluacija sistema nadgledanja dječijih prava u Crnoj Gori, treba da obezbijedi kvalitetnu procjenu sistema i mehanizama nadgledanja prava djeteta i s tim u vezi ukaže na potrebu i područja podrške državnim organima, ustanovama i organizacijama za efikasnije i kvalitetnije nadgledanje prava djeteta.

Konvencija UN-a o pravima djeteta (1989.) propisuje šta države, njene institucije i pojedinci treba da rade u cilju promovisanja i zaštite dječijih ljudskih prava sve djece. Takođe, Konvencija definiše standarde na osnovu kojih je moguće procijeniti angažovanje svake države na poboljšanju poštovanja i ostvarivanja prava sve djece u državi. Drugi i treći periodični izvještaj o poštovanju prava djeteta koji je Crna Gora podnijela Komitetu UN-a za prava djeteta, primjeni Konvencije i njenih Protokola i primjeni preporuka Komiteta, datih Crnoj Gori 2010. godine, odnosi se na period od 2010-2015. godine. Tokom oktobra 2017. godine Komitet UN-a za prava djeteta razmatrao je alternativne izvještaje o poštovanju prava djeteta u Crnoj Gori. U narednoj godini uslijediće poziv za odbranu državnog izvještaja o ostvarivanju prava djeteta pred Komitetom UN-a za prava djeteta.

Zadatak svih nas je da u kontinuitetu preduzimamo radnje i mjere na primjeni preporuka Komiteta UN-a za prava djetata do postizanja preporučenog i željenog napretka u ostvarivanju prava sve djece u Crnoj Gori, garantovanih Konvencijom UN-a o pravima djeteta.


26.09.2017.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Dijana Popović Gavranović učestvuje na seminaru „Izrada Standardnih operativnih procedura (SOP-a) za postupanje sa djecom koja su odvojena od roditelja ili bez pratnje, sa posebnim akcentom na proaktivnu identifikaciju potencijalnih žrtava i žrtava trgovine ljudima“, koji se održava od 25. do 27. septembra 2017. godine, u Budvi, u hotelu Aleksandar, u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.

Seminar se održava u okviru istoimenog projekta, koji realizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori, počevši od septembra 2017. godine.

Moderatorke seminara su: dr Bistra Netkova, nezavisna međunarodna ekspertkinja iz oblasti ljudskih prava i zaštite od trgovine ljudima; mr Sonja Perišić Bigović i Tijana Šuković, samostalne savjetnice Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.

Ovo je ujedno prvi sastanak radne grupe, koju čine predstavnici: Ministarstva unutrašnjih poslova/Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima/Direktorat za građanska stanja i lične isprave, Direkcija za strance, migracije i readmisiju, Direkcija za azil/Sektor granične policije, Odsjek za strance, vize i suzbijanje nezakonitih migracija; Vrhovnog državnog tužilaštva/Stručna služba; Vrhovnog suda; Ministarstva rada i socijalnog staranja; Centara za socijalni rad (Podgorica; Danilovgrad); Uprave za zbrinjavanje izbjeglica; Ministarstva zdravlja/Doma zdravlja/Zavoda za hitnu medicinsku pomoć; Crvenog krsta; nevladnih organizacija.

Radna grupa započela je rad na izradi „Nacrta Standardne operativne procedure namijenjene djeci odvojenoj od roditelja i bez pratnje, žrtvama trgovine ljudima u Crnoj Gori2017.godine“, uz stručnu podršku međunarodne ekspertkinje dr Bistre Netkove.

Cilj izrade ovog dokumenta je uspostavljanje standarda postupanja sa djecomodvojenom od roditelja, djecom bez pratnje tokom migracija i usklađivanjeSOP-a sa međunarodnim standardima, nacionalnim zakonima i procedurama, koje će primjenjivati sve relevantne ustanove i organizacije u Crnoj Gori. Na taj način SOP će obezbijediti da ustanove, nevladine organizacije i pružaoci privremene pomoći rade sveobuhvatno, zajedno, da svaki zaposleni u relevantnoj ustanovi/organizaciji zna svoju ulogu i odgovornost svoje i svake ustanove sa kojom sarađuje i da se ustanove/organizacije dopunjuju međusobno u pružanju pomoći djeci odvojenojod roditelja ili bez pratnje. Takođe i da se na kvalitetan način procjenjuje rizik, vrši identifikacija i upućivanje potencijalnih žrtava trgovine ljudskim bićima iz populacije djece odvojene od roditelja i bez pratnje, uz punu primjenu i zaštitu dječijih ljudskih prava.

Djeca – osobe mlađe od 18 godina,koje su odvojene od roditelja/staratelja i bez pratnje odraslog lica i koje se nalaze van države porijekla, imaju pravo na međunarodnu zaštitu jer su izložene posebnim rizicima dok traju migracije i izbjeglištvo. Djeca koja su u pokretu, sele se, rade to iz različitih razloga, dobrovoljno ili prisilno, kreću se u okviru svoje države ili između država, sama, zajedno sa roditeljima, sa drugim odraslim licima ili sa vršnjacima. Tokom mješovitih migracijskih tokova, djeca su izložena riziku da postanu žrtve različitih oblika zloupotrebe, iskorišćavanja, zlostavljanja pa i trgovine ljudskim bićima.

Djeca odvojena od roditelja ili bez pratnje imaju pravo na odgovarajuću zaštitu što je prije moguće nakon dolaska u drugu državu. Djeca odvojena od roditelja ne smiju biti izmještena iz države u koju su ušla bez sveobuhvatne procjene situacije u državi porijekla. Mora im se omogućiti predaja zahtjeva za azil ili zahtjeva za odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih razloga. Sva djeca migranti odvojena od roditelja, bez pratnje i djeca žrtve trgovine ljudskim bićima moraju imati pristup službama socijalne zaštite, obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pristup pravdi – mehanizmima koji omogućavaju svakom djetetu podnošenje tužbe za zaštitu svojih prava, ulaganje žalbe, dobijanje pravnog lijeka, privremenog zastupnika, besplatne pravne pomoći, lica za podršku djetetu u postupcima u vezi sa porodičnim odnosima. Djeci bez pratnje i djeci odvojenoj od roditelja moraju biti pružene odgovarajuće usluge sa ciljem ponovnog povezivanja s roditeljima/starateljima. Za rješenje njihovih problema potrebna je pomoć države djetetovog porijekla i države u kojoj dijete boravi odvojeno od roditelja/bez pratnje, putem relevantnih ustanova/organizacija i djelotvornih procedura, u cilju blagovremene i djelotvorne zaštite prava i interesa djece, bilo da se radi o bezbijednom povratku, spajanju porodice, zbrinjavanju ili integraciji u državi u kojoj se dijete zateklo bez pratnje. 

 


19.09.2017.godine - Saopštenje

 
Načelnica Stručne službe Dijana Popović Gavranović učestvuje na seminaru za obuku posrednika u krivičnim postupcima, koji se održava od 18. do 21. septembra 2017. godine, u Budvi, u hotelu Avala, u organizaciji Centra za posredovanje Crne Gore, u saradnji sa američkom ambasadom.

Predavači na seminaru su: dr. Ivana Stevanović, viša naučna saradnica i direktorka Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja Beograd; dr.sc. Vesna Gmaz Luški, prof. defektologica, Centar za socijalni rad Zagreb i Vesna Vinčić, dipl. socijalna pedagogica, Centar za socijalni rad Zagreb, posrednice iz Stručnih službi za izvansudsku nagodbu Zagreb; Dijana Popović Gavranović, dipl. socijalna radnica, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.

Učesnici seminara su aktivni posrednici u krivičnim postupcima. Cilj seminara je podrška aktivnim  posrednicima u kvalitetnom vođenju procesa u kojem maloljetni učinilac krivičnog djela i oštećeni/žrtva razgovaraju, uz vođenje računa o ranjivosti svih učesnika, posebno žrtve, kao i ujednačavanje postupka posredovanja i sprovođenja vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim primjenom dobre prakse.

Proces posredovanja je dio restorativne pravde. Cilj restorativne pravde je da okupi sve strane u sukobu, uvaži njihove potrebe i pomogne da zajedno, u miroljubivoj komunikaciji, razriješe svoje sukobe i postignu sporazum o tome na koji način nastala šteta može da bude popravljena ili nadoknađena i njihovi odnosi obnovljeni.

U krivičnom postupku prema maloljetniku/mlađem punoljetniku posredovanje se primjenjuje u vaspitnom nalogu – poravnanje sa oštećenim. Posredovanje daje maloljetnom učiniocu krivičnog djela mogućnost da prihvati odgovornost za sopstvene postupke i prizna nepovoljne posljedice krivičnog djela za žrtvu i društvo, žrtva dobija mogućnost da izrazi svoje potrebe i osjećanja i uvid da je prepoznata njena uloga žrtve, da može da dobije zaštitu i nadoknadu štete. To je dobar način kako za oporavak žrtve, tako i za prevenciju ponovnog vršenja krivičnog djela od strane maloljetnika te posredovanje/restorativna pravda predstavlja dobrobit za sve učesnike u sporu i za njihovu zajednicu.

Nama, koji smo direktno uključeni u procjenu, izbor, izricanje i primjenu vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim, predstoji preispitivanje da li ono što je zakonska norma živi u praksi i pored širokog zakonskog okvira koji predviđa da se vaspitni nalozi, svih devet vrsta, mogu izricati za krivična djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina. Odnosno, da li paralelno razvijamo i unaprijeđujemo retributivno i restorativno pravosuđe, na dobrobit svih učesnika u krivičnom postupku i društvene zajednice.

 


20.06.2017.godine – Saopštenje 

Načelnica Stručne službe Dijana Popović Gavranović učestvuje na seminaru za bazičnu obuku posrednika u krivičnim postupcima, koji se od 19. do 22. juna 2017. godine, održava u Baru, u hotelu Princess. Seminar organizuje Centar za posredovanje Crne Gore, u saradnji sa UNICEF-om i ambasadom SAD-a u Podgorici.

Predavači na seminaru su: dr. Ivana Stevanović, viša naučna saradnica i direktorka Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja Beograd; dr.sc. Vesna Gmaz Luški, prof. defektologica, Centar za socijalni rad Zagreb i Vesna Vinčić, dipl. socijalna pedagogica, Centar za socijalni rad Zagreb, posrednice iz Stručnih službi za izvansudsku nagodbu Zagreb; Dijana Popović Gavranović, dipl. socijalna radnica, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.

Uobičajena reakcija društva na izvršeno krivično djelo je kažnjavanje kroz sudski postupak. Štetom i posljedicama krivičnog djela možemo se baviti i na drugačiji način. Državni tužilac za maloljetnike može, na osnovu nalaza i mišljenja Stručne službe i sopstvene porocjene, donijeti odluku o nepokretanju krivičnog postupka, tražeći od maloljetnika/mlađeg punoljetnog lica da, prema svojim mogućnostima, popravi ili nadoknadi štetu koju je učinio izvršenjem krivičnog djela. Tada, uz saglasnost maloljetnika/mlađeg punoljetnog i oštećenog lica, izriče vaspitni nalog – poravnanje sa oštećenim licem, koji se sprovodi u postupku posredovanja. Posredovanje je dobrovoljan i povjerljiv razgovor uz pomoć stručnog, posebno obučenog, neutralnog lica – posrednika, koji pomaže učesnicima da se snađu u sukobu, uspostave dijalog, da otvoreno razgovaraju o sukobu, razumiju međusobne razlike i s tim u vezi iskažu svoje interese i potrebe, razriješe probleme i postignu dogovor o tome na koji način nastala šteta može realno da bude popravljena ili nadoknađena.

Kada je, u prisustvu posrednika, postignut prihvatljiv dogovor između oštećenog i maloljetnika/mlađeg punoljetnika, o tome se sačinjava sporazum, koji se dostavlja i državnom tužiocu za maloljetnike, koji potvrđuje primjerenost, pravednost i zakonitost postignutog sporazuma. Posrednik prati izvršenje sporazuma. Kada maloljetnik/mlađi punoljetnik ispuni dogovorene obaveze (nadoknada radom, korisnim djelovanjem, uplatom dogovorenog iznosa novca ili na neki drugi dogovoreni način), prema njemu neće biti pokrenut krivični postupak.

Posredovanje u krivičnom postupku prema maloljetniku/mlađem punoljetniku omogućava mirno rješavanje spora i predstavlja dobrobit i za učesnike u sporu i za njihovu zajednicu. Postupak posredovanja obezbjeđuje odgovarajuću brigu o maloljetnom/mlađem punoljetnom učiniocu krivičnog djela i o žrtvi krivičnog djela, kao i da se vrati mir, sigurnost i povjerenje u njihov odnos i u njihovu zajednicu. Na taj način se sprovodi i prenosi koncept miroljubivog života u zajednici.


07.06.2017. godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović Gavranović je učestvovala na konferenciji "Nasilje u porodici i rizici po djecu - prema sveobuhvatnom rješenju", u Podgorici, Hotel Centre Ville.

Konferenciju je organizovala NVO Centar za ženska prava u saradnji sa predstavništvom UNICEf-a u Crnoj Gori, uz podršku Evropske unije i Fondacije Petrović Njegoš.

Cilj konferencije je bio informisanje u načinima unaprijeđenja zaštite djece od nasilja u porodici, prepoznavanju rizika po djecu koja su izložena nasilju u porodici, posebno nakon prekida partnerskih odnosa roditelja, kao i teškoća i dilema u radu profesionalaca u oblasti zaštite prava djece i žena od nasilja u porodici.

Na konferenciji su govorili regionalni i međunarodni stručnjaci:

Dr Lin Harn, predavačica i istraživačica u oblasti nasilja nad ženama i djecom, iz Velike Britanije;

Branka Žigante Živković - sudija Visokog prekršajnog suda u Zagrebu, govorila je o pravnom okviru za zaštitu djece od nasilja u porodici u Crnoj Gori;

Landi Bankroft, specijalista u oblasti porodičnih odnosa, nasilja u porodici, istražitelj zlostavljanja djece i sudski vještak iz SAD.
Ukazano je da interpretacije  koje se daju kako bi se nasilju u porodici dao smisao, bilo da to rade članovi porodice ili profesionalci u radu sa učiniocima nasilja, žrtvama i njihovim porodicama, utiču na ishod samog nasilja. Uvjerenje da je nasilje sastavni dio nečije kulture, religije, običaja, tradicije ili da služi spriječavanju ili kažnjavanju žrtve zbog kršenja tradicionalnih normi, običaja, pravila ponašanja su stavovi koji se ne mogu prihvatiti kao opravdanje za bilo koji oblik nasilja jer ometaju tumačenjezakona, sudske postupke i odluke, ugroziti postupke zaustavljanja nasilja i zaštite žrtve.

Prisustvo velikog broja predstavnika svih relevantnih institucija i organizacija daje nadu da ćemo, pojedinačno i kao zajednica, slati sljedeće poruke o nasilju: zaustavlja se svaki oblik nasilja; princip bezbjednosti žrtve je organizujući princip rada na zaštiti od nasilja; učinilac nasilja je odgovoran za nasilje; žrtva dobija hitnu, sveobuhvatnu i kontinuiranu pomoć, podršku i oporavak, uz sveobuhvatnu procjenu rizika i socijalnu analizu; svi učesnici u procesu zaštite vode računa o najboljem interesu djeteta i prate u kontinuitetu da li se donijete odluke zaista obezbjeđuju i sprovode u najboljem interesu djeteta; promjena ponašanja je proces koji traje godinama; psihosocijalni tretman učinioca nasilja zahtijeva i praćenje porodice tokom njegovog tretmana i najmanje još dvije godine nakon tretmana; značaj zaustavljanja nasilja u porodici i očuvanja zdravih porodičinih odnosa i veza valorizuje se i putem formiranja porodičnih sudova. Na taj način mijenjaće se društveni kontekst koji opravdava nasilje i postizati veći stepen pravde za žrtve nasilja. S tim u vezi je i rad na podizanju statusa djeteta u društvu.

Ukazano je i da još uvijek ima mjesta za usaglašavanje zakona sa standardima međunarodnih dokumenata, a posebno u dijelu njihove primjene. Međunarodna dokumenta određuju odgovornost države u prevenciji, otkrivanju, spriječavanju, zaštiti od nasilja i kažnjavanju učinilaca nasilja u porodici. Država ima odgovornost da stvori uslove za nultu toleranciju na nasilje u porodici, nasilje nad djecom i rodno zasnovano nasilje. Institucije su odgovorne da zaustave nasilje i preduzmu sveobuhvatne mjere zaštite žrtava. 


05.06.2017.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović, učestvovala je u studijskoj posjeti Republici Sloveniji, od 30.05. do 02.06.2017. godine.

Studijsku posjetu je organizovao Centar za posredovanje Crne Gore uz podršku OEBS-a, Misija u Crnoj Gori. U cilju upoznavanja sa primjenom alternativnih načina rješavanja sporova u Republici Sloveniji, delegacija je obišla Viši sud u Ljubljani, Okružni sud u Ljubljani, Udruženje medijatora Republike Slovenije, Evropski centar za rješavanje sporova (ECDR).

Delegaciju je u Višem sudu u Ljubljani primio Anton Panjan, predsjednik suda, viši sudija, koji je predstavio rad Višeg suda u Ljubljani i ukazao na značaj primjene medijacije u Višem sudu, gdje se od 2009. godine primjenjuje program medijacije u žalbenom postupku. 

Medijacija se prihvata u oko 10% predmeta, koji su u 50% slučajeva riješeni uspješno. Najviše postupaka medijacije se sprovodi u građanskim sporovima, zatim u porodičnim pa u privrednim sporovima, sporovima u izvršenju. Direktor Višeg suda, Janez Grden, proračunava i godišnje uštede troškova suda nastale primjenom medijacije.

Ukazano je na važnost odnosa države prema medijaciji, koji se ogleda u donošenju i poštovanju relevantnih zakona, kao i u plaćanju medijatora. Tako medijatore koji rade tzv. sudu pridruženu medijaciju plaća sud, čime se obezbjeđuje konzistentnost sistema alternativnog rješavanja sporova.

Gordana Ristin, viša sudija i rukovoditeljka Odjeljenja za alternativno rješavanje sporova u Višem sudu u Ljubljani, sa saradnicima, predstavila je rad Odjeljenja.

U Okružnom sudu u Ljubljani, delegacija je obišla Službu za alternativno rješavanje sporova, koju su predstavile Barbara Levstik Šega i Sonja Ilovar Gradišar, okružne sudije, sa saradnicama.

U Udruženju medijatora Slovenije delegacija je razgovarala sa predsjednicom Gordanom Ristin i medijatorima različitih profesija, uključujući i medijatore koji dolaze iz redova advokata.

U Evropskom centru za rješavanje sporova (ECDR), Aleš Zalar i Katarina Kresal su predstavili petnaestogodišnji rad institucije, koji se odnosi na pravno savjetovanje za EU poslove, učešće u međunarodnim projektima i pružanje usluga u reformama državnih sistema, kao i na različite postupke rješavanja sporova: oblikovanje sistema za rješavanje sporova; partnering; medijacija i komedijacija; koncilacija; arbitražni postupak; kombinovani postupak arbitraže i medijacije; specijalizovani postupak rješavanja potrošačkih sporova i rana neutralna evaluacija spora.

Svi sagovornici u studijskoj posjeti dijele opšte uvjerenje medijatora - da medijacija: ima uticaj na sve ljudske odnose, ne samo na riješene sporove; ističe dogovor i moralne odnose; može stvoriti novu kulturu kada je kontinuirano i široko primijenjena. Navedeno uvjerava da medijacija ima i svoju budućnost. 


25.05.2017.godine – Saopštenje


Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović i državne tužiteljke za maloljetnike Maja Knežević, Andrijana Nastić i Vesna Krivokapić, učestvovale su na radionici „Strateško planiranje za izradu Strategije razvoja medijacije u Crnoj Gori“.

Radionica je održana u Podgorici, u hotelu „Centra Ville“, u organizaciji Centra za posredovanje Crne Gore, uz podršku OEBS-a, Misija u Crnoj Gori, kao i uz konsultantsku podršku: Gordane Ristin, sudija Višeg suda u Ljubljanji; Jelene Arsić, profesorke porodičnog prava, nasljednog prava i medijacije na Pravnom fakultetu Univerziteta „Union“ i Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Strugar Miodraga, koji se profesionalno bavi odnosima sa javnošću.

Pored predstavnika tužilaštva, učesnici radionice su bili i predstavnici sudstva, Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Ministarstva pravde Crne Gore, NVO Udruženje medijatora Crne Gore, Centra za prava djeteta Crne Gore, kao i advokati i posrednici.

Radionicu su otvorili Marina Lutovac, direktorka Centra za posredovanje Crne Gore, i Robert Kuharski, menadžer Programa Vladavina prava i ljudska prava, Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Konsultanti su predstavili međunarodna dokumenta i standarde koji se odnose na alternativno rješavanje sporova, kako pravne akte, tako i preporuke Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope. Međunarodni savjeti i modeli zakona dati kroz pravne akte i preporuke, osnažuju svaku državu i ostavljaju slobodu da svaka država pronađe svoj put do alternativnih modela rješavanja sporova. Takođe, i do harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa pravima Evropske unije i s tim u vezi poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava i 24. Pravda, slobodan i bezbjednost, u aktuelnom pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Zatim je predstavljen način strateškog planiranja i tehnika SWOT (Strengths-Weaknesses-Opportunities-Threats), za analizu trenutne situacije u oblasti alternativnog rješavanja sporova u Crnoj Gori. U interaktivnom radu, učesnici su učestvovali u strateškom planiranju i izradi strateškog dokumenta na način da je analizirano postojeće stanje u oblasti alternarivnog rješavanja sporova, definisani ciljevi, misija, vizija, ciljne grupe strategije razvoja alternativnih načina rješavanja sporova i mogući pravci razvoja medijacije u Crnoj Gori. Produkti rada učesnika predstavljaju inicijalni okvir i sadržaj Strategije razvoja alternativnih načina rješavanja sporova (medijacije i dr.) u Crnoj Gori, koja će se dalje razvijati.

Strategija razvoja alternativnih načina rješavanja sporova (medijacije i dr.) ima uporište u međunarodnim preporukama i u Strategiji reforme pravosuđa u Crnoj Gori, 2014-2018, u kojoj je jedna od strateških smjernica unaprijeđenje alternativnih načina rješavanja sporova.

Rješavanje krivičnih, građanskih, privrednih, radnih i svih drugih sporova gdje postoji dobra volja stranakada postignu dogovor izvan pravosudnog sistema smanjuje opterećenje državnih tužilaštava i sudova, kroz mirno, efikasno, jeftino i humano rješavanje sporova i čini pravdu dostupnom građanima. Takođe, primjena alternativnih načina rješavanja sporova zahtijeva punu saradnju i međusobno povjerenje između pravosudnih organa, državnih ustanova, posrednika, advokata, privrednih subjekata, stručnih udruženja, međunarodnih i nevladinih organizacija. Na taj se način jača i povjerenje svih učesnika u sporu, kako u pogledu povjerljivosti, neutralnosti, nepristrasnosti, postizanju, priznavanju i izvršenju dogovora koji je rezultat alternativnog rješavanja spora, tako i da će se omogućiti odgovarajuća sudska zaštita ako se u alternativnom rješavanju spora ne postigne dogovor u predviđenom roku.


12.05.2017.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović učestvovala je na dvodnevnom seminaru „Krivična medijacija“, koji je održan u Podgorici, 10. i 11.maja 2017.godine, u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.

Seminar je organizovao Centar za posredovanje Crne Gore i Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a učesnici seminara su bili državni tužioci i sudije.

Uvodna izlaganja imale su: Maja Milošević, direktorka Sekretarijata Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu i Marina Lutovac, direktorka Centra za posredovanje Crne Gore.

Dr Ivana Stevanović, viša naučna saradnica i direktorka Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, održala je predavanje o restorativnoj pravdi i sistemu maloljetničkog pravosuđa, shodno teoriji i međunarodnim standardima. 

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, izlagala je o posredovanju u krivičnom postupku, izboru i primjeni vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim te predstavila statistički prikaz primjene alternativnih mjera prema maloljetnicima u Crnoj Gori za period od 2012. do 2017. godine, sa osvrtom na karakteristike maloljetnika, krivična djela i vrstu nadoknade štete, uspješnost, recidiv.

Dr sci. Vesna Gmaz Luški, prof. defektolog (socijalni pedagog) u Centru za socijalni rad Zagreb, predstavila je petnaestogodišnja iskustva u primjeni posredovanja u krivičnom postupku u Hrvatskoj i rad Stručne službe za izvansudsku nagodbu Zagreb (posredovanje u krivičnom postupku za maloljetna i mlađa punoljetna lica), čemu je prethodila dvogodišnja obuka posrednika, koji su socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi, i prilagođavanje austrijskogmodela izvansudske nagodbe.

Danka Ivanović Đerić, državna tužiteljka, predstavila je iskustvo Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici u primjeni krivične medijacije, a Radovan Stijović, načelnik Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici u Centru bezbjednosti Podgorica, predstavio je iskustva policije u primjeni krivične medijacije prema maloljetnicima.

Predavači su podstakli učesnike na aktivno učešće te su razmatrane dileme: jesmo li dovoljno blagonakloni prema maloljetnicima; da li zakonske norme predstavljaju najbolji interes djeteta i da li odgovaraju potrebama djece/maloljetnika; ako zakonske norme predstavljaju osnovne standarede, možemo li više od toga; gdje je granica i treba li postaviti granice restorativnoj pravdi ili granice treba postaviti moći krivičnog prava.

Učesnici su iskazali i uočenu potrebu: sistemskog rada sa krivično neodgovornim maloljetnicima, koji su u riziku od recidiva; sistemskog rada sa roditeljima i porodicom maloljetnika; stvaranja odgovarajućih uslova za pritvaranje maloljetnika, na način da prostor bude primjeren porebama maloljetnika i odvojen od prostora za pritvor odraslih lica; stvaranja odgovarajućih uslova za primjenu vaspitne mjere upućivanjemaloljetnika uustanovu zavodskog tipa, a većina učesnika nije upoznata da se ova mjera sporovodi u Zavodu za izvršavanje krivičnih sankcija u Podgorici, u Odjeljenju za maloljetnike, gdje maloljetnici izdržavaju i kaznu maloljetničkog zatvora te je iskazana je briga zbog toga što se dvije različite sankcije sprovode u istom postoru, kao i zbog rizika međusobnog uticaja različitih kategorija maloljetnih lica, a posebno zbog uticaja odraslih lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatovora u neposrednoj blizini maloljetnika. Istaknuto je da Centar bezbjednosti Podgorica ima prostrije za zadržavanje maloljetnika po evropskim standardima, kao i da se u tim prostorijama zadržavaju samo maloljetnici stariji od 16 godina, a mlađi maloljetnici se upućuju radi zadržavnaja u JU Centar Ljubović (nezavodska,specijalizovana ustanova socijalne i dječije zaštite za rad sa djecom u sukobu sa zakonom i djecom sa problemima u ponašanju). 

Ukazano je na problem medijskog prikazivanja kriminaliteta maloljetnika i kriminaliteta nad djecom i s tim u vezi kršenja prava djeteta na dostojanstvo i privatnost ličnog i porodičnog života, kao i uticaja medija na prevenciju/recidivizam kod maloljetnika; na prekršajnu i krivičnu odgovornost medija i potrebu unaprijeđenja medijskog izvještavanja o krivičnim postupcima koji se tiču djece i s tim u vezi odnosa između medija i pravosuđa. 

Takođe, ukazano je i na potrebu da se, gdje god je to moguće, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku primjenjuje i na mlađa punoljetna lica, kao i da diverzija-primjena alternativnih mjera treba da nađe svoje mjesto u bilo kojoj fazi krivičnog postupka kako prema maloljetnim, tako i prema mlađim punoljetnim licima.


08.05.2017.godine - Saopštenje


Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović-Gavranović učestvovala je 05.05.2017. godine na okruglom stolu “Stručna služba – saradnja i postupanje u praksi”, koji je održan u Podgorici, u UN Eko zgradi.

Okrugli sto je organizovala Stručna služba Višeg suda u Bijelom Polju, uz podršku UNICEF-a. Skupu su prisustvovali predstavnici: Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu; centara za socijalni rad; JU Centar “Ljubović”; stručnih službi viših sudova; sudije za maloljetnike; tužioci za maloljetnike osnovnih državnih tužilaštava iz Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Pljevalja i Rožaja.

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović-Gavranović prezentovala je dosadašnja iskustva i rezultate u postupanju prilikom izbora, primjene i praćenja alternativnih mjera prema maloljetnicima, kao i ostale poslove koje, po zahtjevu državnog tužioca, obavlja u vezi pripremnog postupka, postupka izricanja i izvršavanja alternativnih mjera, predlaganja krivičnih sankcija i postupka krivičnopravne zaštite djece. U okviru krivičnopravne zaštite djece, prezentovan je model dobre prakse audiovizuelnog saslušanja primjeren sposobnostima i potrebama djece, kao i potrebama drugih stranaka u postupku, do sada primijenjen u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Za saslušanje djece putem audiovizuelne tehnike, na način koji uvažava djetetove sposobnosti i potrebe, su potrebne dvije telekomunikacijski povezane prostorije. Dijete je u jednoj prostoriji sa predstavnikom Stručne službe, koji ispituje dijete (shodno zahtjevima državnog tužioca za maloljetnike, prilagođenim sposobnostima i potrebama djeteta). U drugoj prostoriji su tužilac za maloljetnike, advokat osumnjičenog lica, prevodilac, zapisničar, tehničko lice, predstavnik centra za socijalni rad, zakonski zastupnik, koji, putem audiovizuelne tehnike, posmatraju dijete i čuju razgovor koji sa djetetom obavlja predstavnik Stručne službe i mogu da intervenišu posredstvom tužioca. Ovaj model nalazi podršku i u međunarodnim dokumentima: Smjernice Komiteta ministara Savjeta Evrope o pravosuđu po mjeri djeteta (usvojene 17.11.2010.), Odjeljak 6. Dokazi/iskazi djece; Smjernice Ujedinjenih nacija o pravosuđu u stvarima u kojima su djeca žrtve i svjedoci krivičnih djela (ECOSOC Res 2005/20, 22.07.2015, stav XI, 30, d).

Ukazala je i na složenost položaja djeteta u krivičnom postupku zbog: djetetovih razvojnih sposobnosti; vrste krivičnog djela učinjenog na njegovu štetu; djetetovog odnosa sa izvršiocem krivičnog djela; djetetovog odnosa sa podnosiocem krivične prijave; ispitivanja djeteta o njegovim iskustvima i osjećanjima; djetetovog doživljaja nesigurnosti i neizvjesnosti zbog traumatizacije, viktimizacije i krivičnog postupka; sposobnosti stručnog lica da uspostavi odnos sa djetetom, razumije i uvaži dijete te prikupi informacije od djeteta, obezbijedi djetetu najpogodnije uslove i atmosferu za informisano saslušanje.

Marijana Krgović i Zoran Damjanović, predstavnici Stručne službe Višeg suda u Bijelom Polju, prezentovali su iskustva i rezultate primjene i nadzora nad izvršenjem posebnih obaveza prema maloljetnicima, kao i u izricanju i izvršenju vaspitnih, institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora.

Napravljena je paralela u primjeni posebnih obaveza i alternativnih mjera u sudovima i tužilaštvima i ukazano na važnost afirmisanja alternativnih mjera i posebnih obaveza kako prema maloljetnim, tako i prema mlađim punoljetnim učiniocima krivičnih djela. Ukazano je na važnost osiguranja maloljetnih lica od profesionalnih oboljenja i povreda na radu za vrijeme primjene vaspitnih naloga/posebnih obaveza: obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada; uključivanje u određene sportske aktivnosti.

Učesnici skupa su diskutovali i u vezi primjene:

·     mjera pojačanog nadzora, koje se izriču maloljetnicima u najvećem broju slučajeva, osim mjere pojačanog nadzora uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi koja se ne izriče;

·     institucionalnih mjera, u vezi čega je ukazano na dobre rezultate dijagnostičke procjene i tretmana maloljetnika u JU Centar “Ljubović” i da se tek od skora primjenjuje mjera upućivanja u zavodsku ustanovu, smještenu u Zavodu za izvršavanje krivičnih sankcija u Podgorici, u Odjeljenju za maloljetnike, gdje se nalazi i maloljetnički zatvor, u vezi čega je iskazan i stav o korisnosti zavodske ustanove i stav o potrebi odvajanja maloljetnih od odraslih učinioca krivičnih djela – da maloljetnici ne budu smješteni unutar Zavoda za izvršavanje krivičnih sankcija, kao i o potrebi odvajanja različitih kategorija maloljetnika lišenih slobode u odnosu na uzrast, pol, vrstu krivičnog djela, mentalno i fizičko zdravlje, koja odvajanja se vrše u cilju prevencije štetnih uticaja boravka u zatvoru i obilježavanja maloljetnika, obezbjeđivanja tretmana koji najviše odgovara pojedinačnim potrebama maloljetnika i koji će zaštititi njegov fizički, mentalni, moralni integritet i dobrobit

·     nedostatku specijalizovanih ustanova za smještaj maloljetnika, vezano za primjenu mjere bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi i mjere upućivanja u specijalizovanu ustanovu (za maloljetnike sa smetnjama u razvoju)

·     postupku obustave i zamjene vaspitnih mjera, čije trajanje dovodi u pitanje najbolji interes maloljetnika

·     nedostatku sistemske podrške djeci na čiju su štetu izvršena krivična djela, u toku i nakon krivičnog postupka.

Posebno je ukazano na javnu raspravu o Nacrtu Zakona o izmjenama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koja traje od 03.04. do 12.05.2017. godine, a sprovodi je Ministarstvo pravde Crne Gore, kao i da je to prilika za stručni i iskustveni doprinos: unaprijeđenju krivičnog postupka prema maloljetnim izvršiocima krivičnih djela, djeci na čiju su štetu izvršena krivična djela i djeci svjedocima krivičnih djela; unaprijeđenju primjene alternativnih mjera i krivičnih sankcija prema maloljetnicima; postizanju željenih standarda u radu sa djecom/maloljetnicima, jer djeca/maloljetnici ne smiju biti manje zaštićeni od odraslih lica u krivičnom postupku.


07.03.2017. godine - Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović i državna tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Danka Ivanović Đerić učestvovale su na okruglom stolu “Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?”

Okrugli sto jeorganizovan u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprijeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji sprovode Akcija za ljudska prava i Centar za monitoring i istraživanje CeMI, uz podršku Kraljevine Holandije.

Zainteresovani stručnjaci relevantnih ustanova, organizacija i udruženja, diskutovali su o predstavljenom nacrtu izvještaja Akcije za ljudska prava "Posredovanje (medijacija) u Crnoj Gori".

Izvještaj pokazuje da je broj od 560 postupaka posredovanja godišnje u Crnoj Gori veći nego u polovini država članica Evropske unije te da su u Crnoj Gori, u posljednjih devet godina (od osnivanja Centra za posredovanje, 2008. godine), putem posredovanja riješeni sporovi vrijedni oko 55 miliona eura. Ipak,u 2015. godini na posredovanje je upu­će­no samo 1,5% parnič­nih pred­me­ta, a po­sre­do­va­nje je naj­za­stu­plje­ni­je u po­ro­dič­nim spo­ro­vi­ma i kri­vič­nim postupci­ma ko­ji se vo­de pre­ma ma­lo­ljet­nim li­ci­ma (nisu evidentirani postupci posredovanja u krivičnim postupcima prema punoljetnim licima). Posredovanje u kri­vič­nim postupci­ma ko­ji se vo­de prema maloljenim li­ci­ma se odnosi na primjenu vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim. Istaknuto je da uspješnost poravnanja maloljetnika sa oštećenim licem u postupku posredovanja iznosi 95%, a ostali postupci posredovanja su uspješni u 74% slučajeva.

Generalna preporuka proistekla iz istraživanja Akcije za ljudska prava je da država Crna Gora treba da uloži mnogo više u podsticanje posredovanja, kao i drugih vansudskih načina rješavanja sporova.Preporuke koje se odnose na Tužilaštvo tiču se generalnog promovisanja posredovanja, kao i pune primjene instituta oportuniteta krivičnog gonjenja prema punoljetnim licima, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.

Prema evidenciji alternativnih mjera izrečenim maloljetnicima u krivičnom postupku, koju vodi Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva, više od 1/5 predmeta godišnje se završi primjenom alternativnih mjera prema maloljetnicima i to primjenom opomene i više vrsta vaspitnih naloga.


 

27.02.2017. godine - Saopštenje 

Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković i načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović učestvovali su na konferenciji „Zaustavimo nasilje nad djecom“, koju je organizovala Vlada Crne Gore i Unicef, u Hotelu Hilton, u Podgorici. 

Otvaranju Konferencije je prisustvovao predsjednik države, Filip Vujanović. 

Konferencija je organizovana u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i predstavlja drugu fazu kampanje „Zaustavimo nasilje“. Prva faza kampanje je bila usmjerena na zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, a druga faza, koja je započela u julu 2016. godine, na zaštitu djece od nasilja u porodici i od fizičkog kažnjavanja. 

Konferenciji su prisustvovali visoki zvaničnici, predstavnici međunarodnih i crnogorskih institucija i organizacija, kako vladinog, tako i nevladinog sektora te međunarodni stručnjaci.

Otpravnik poslova i šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Andre Lis podvukao je važnost širenja uvida da je svako nasilje, na svakom mjestu, a posebno nasilje nad djecom, nedopustivo.

Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, ukazao je: na rezultate sprovedeng istraživanja o nasilju nad djecom, koje je realizovano od strane SOS Nikšić i Centra za ženska prava, u saradnji sa predstavništvom UNICEF u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku EU (2015., IPSOS); na intervencije u ranom djetinjstvu; na tabu kojim se prikriva problem nasilja; na institucionalni odgovor na nasilje nad djecom.

Eskpertkinja dr. Suzan Bisel, direktorka Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom, istakla je, govoreći o viziji, ciljevima i vrijednostima koje sadrži Agenda 2030 u dijelu zaustavljanja nasilja nad djecom, da je, od ukupno dvije milijarde djece u svijetu, jedna milijarda djece izložena različitim oblicima nasilja. Ekspertkinje Dr Nadine Burk Haris, pedijatrica, osnivačica Centra za mlade u San Francisku, magistra Javnog zdravlja, članica Američke akademije pedijatara i prof. dr Frensis Gardner, profesorka dječije i porodične psihologije, Univerzitet Oksford, Odsjek za socijalnu politiku i intervencije, ukazale su na značaj najnovijih istraživanja (od 1998. godine i dalje) koja se odnose na ponavljajuće stresne situacije u djetinjstvu, koje dovode do multisistemskih promjena u organizmu – neuroloških, imunoloških i hormonskih. Istraživanja podstiču: na promjenu naučnih stavova prema negativnim iskustvima u djetinjstvu; na razumijevanje bioloških mehanizama toksičnog stresa izazvanog ponavljajućim negativnim iskustvima u djetinjstvu; na veću brigu o prepoznavanju simptoma kod djece koja su doživjela povrjeđujuća iskustva; na ranu intervenciju i socijalni rad u najširem smislu. Bolna, neprorađena emocionalna iskustva iz djetinjstva ostaju pritajena, čine djecu ranjivima i aktiviraju se tokom odrastanja i/ili u odraslom dobu kroz različite zdravstvene probleme, emocionalne reakcije i ponašanja, nejasne i neprihvatljive samoj osobi i njenoj sredini.

Ministarka socijalne zaštite Estonije, Kaia Iva, predstavila je reformu dječije zaštite u svojoj zemlji, u kojoj je fizičko kažnjavanje djece zabranjeno od 2014. godine.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković ukazao je da je problem nasilja nad djecom prisutan u crnogorskom društvu, kao i da se u prispjelim pritužbama djece izdvaja problem vršnjačkog nasilja i nasilja u školama.

Učenici Gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice su iznijeli svoje stavove o neprihvatljivosti nasilja nad djecom.

Ministri relevantnih ministarstava u Vladi Crne Gore iskazali su posvećenost i spremnost Vlade Crne Gore da: vrednuje prava djeteta; brine o ostvarivanju prava svakog djeteta; učini dostupnim preventivne programe i usluge podrške djeci, njihovim porodicama i osobama koje su zadužene za brigu o djeci, u okviru svih resora; unaprijedi postojeći nivo prava djeteta. Takođe, da Crna Gora teži da postane punopravni član Globalnog partnerstva (2030 UN Agenda za održivi razvoj, u okviru koje su se šefovi država i vlada, na sastanku u sjedištu Ujedinjenih naroda u Nju Jorku, septembra 2015., obavezali na nastavak Milenijumskih ciljeva, smanjenje siromaštva i ostvarivanje ljudskih prava za sve ljude, kao i na zaustavljanje nasilja nad djecom i obezbjeđivanje pravičnog i djelotvornog pristupa institucijama i pravdi), čime se Crna Gora obavezuje da svako dijete zaštiti od svih oblika nasilja i stvori uslove da svako dijete bude jednako zastupljeno u društvu te da pojača aktivnosti u tom pravcu.

S tim u vezi je i aktuelna izrada Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja u Crnoj Gori (2017-2021) i Zakon o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona (Službeni list Crne Gore, br. 053/16 od 11.08.2016., primjena od 19.05.2017.), kao i činjenica da je Crna Gora jedna od 21 države koje su zabranile fizičko kažnjavanje djece. Izmjenama Porodičnog zakona se vrši značajan uticaj: na ustaljene tradicionalne karakteristike crnogorskog društva, na razumijevanje i odnos prema nasilju u društvu; na neprihvatanje nasilja nad djecom u svakom okruženju; na pružanje pomoći u korigovanju neprimjerenog kažnjavanja djece; na usvajanje modela pozitivnog roditeljstva i nenasilnog ponašanja prema djeci u svakom okruženju u kojem djeca borave.

Zamjenik regionalnog direktora UNICEF-a za Centralnu i Istočnu Evropu i Zajednicu nezavisnih država, Dejvid Meglaflin, zaključio je Konferenciju iskazujući očekivanje da učesnici Konferencije, odmah, preduzmu konkretne aktivnosti ka obezbjeđivanju slobodnog i sigurnog odrastanja sve djece.


20.02.2017. godine - Saopštenje 

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović – Gavranović i državne tužiteljke za maloljetnike Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Maja Knežević i Andrijana Nastić, sastale su se sa direktorkom Centra za posredovanje Crne Gore, Marinom Lutovac, u prostorijama Stručne službe u Podgorici.
Sastanak je organizovan na inicijativu direktorke Centra za posredovanje Crne Gore, sa ciljem razmjene informacija o postupku upućivanja maloljetnika u postupak posredovanja i  primjeni vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim, te sagledavanja mogućnosti za unaprijeđenje primjene ovog vaspitnog naloga i saradnje između ustanova koje upućuju, primjenjuju i prate ovaj vaspitni nalog. 
Takođe, tokom sastanka je ukazano na značaj blagovremene razmjene informacija o upućivanju maloljetnika u postupak posredovanja i primjeni vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim, odnosno o predmetu poravnanja, kao i statističkih pokazatelja o primjeni ovog vaspitnog naloga.
Vaspitni nalog – poravnanje sa oštećenim je jedan od devet vrsta vaspitnih naloga koji se mogu primijeniti prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Vaspitni nalog je posebna mjera predviđena Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koju izriče nadležni državni tužilac za maloljetnike. To nije krivična sankcija, već vaspitni postupak koji omogućava nepokretanje ili obustavljanje krivičnog postupka prema maloljetniku koji je učinio krivično djelo ukoliko maloljetnik ispuni dogovoreni sadržaj vaspitnog naloga. 
Vaspitni nalozi doprinose individualizaciji postupka prema maloljetnicima, omogućavaju maloljetnicima da svojim trudom poprave grešku, štite ih od stigmatizacije i neprijatnih posljedica sudskog postupka te pozitivnom kontrolom doprinose da ne ponove grešku (krivično djelo). Takođe, u sprovođenju vaspitnih naloga pokazuje se i razvija osjetljivost i odgovornost lokalne zajednice, njenih ustanova, organizacija i pojedinaca za podršku maloljetnicima u prevazilaženju životne krize ili krize odrastanja koja se manifestovala izvršenjem krivičnog djela.


18.01.2016.godine – Saopštenje načelnice Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijane Popović-Gavranović povodom medijskog izvještavanja o djeci 

Profesionalna odgovornost je govoriti na etičan način o djeci, o medijskom prikazivanju djece, odbiti medijsko prikazivanje djeteta kada to nije u najboljem interesu djeteta, štititi privatnost djece generalno, u medijima, na internetu, uključujući i politike zaštite na internetu koje ne dozvoljavaju kršenje privatnosti. Mediji imaju moć da uskrate medijski prostor osobama koje krše prava djece na privatnost, uključujući i sekundarnu viktimizaciju i retraumatizaciju kada se ponavljaju priče o konkretnom djetetu i ponovo objavljuje identitet djeteta ili specifični detalji koji ukazuju na djetetov identitet. To znači da znamo da je kada brinemo o djeci, bolje govoriti o pojavi koja ugrožava dijete, a ne o konkretnom djetetu i događaju iz djetetovog života.
Kada objavljujemo informaciju o djetetu, način na koji to radimo govori o nama pa se vidi da li brinemo za djecu čiji roditelji imaju probleme, koja žive u oskudici, koja žive na ulici ili želimo da se preduzmu oštre mjere prema roditeljima, da se porodicama pruži kvalitetnije podrška, da se djeca sklone sa ulice, zaštite od rizika. To govori i o tome koga vidimo kao sagovornika - djecu, roditelje, institucije/organizacije, medije, bilo zato što ih smatramo odgovornima, pasivnima, nezainteresovanima, nedjelotvornima ili ih neosuđujuće pozivamo da djeluju. To radimo otvoreno, prikriveno, spretno, nespretno, a sigurno je da želimo nekoga da upozorimo, da utičemo, da nešto promijenimo.

Takođe, dobijanje roditeljske saglasnost i/ili djetetovog pristanaka na medijsko izlaganje nisu uvijek u djetetovom najboljem interesu. Prije svakog medijskog prikazivanja dijete treba da bude upoznato o razlozima i sadržaju prikazivanja, gdje će biti prikazano, ko sve će to moći da vidi. Nekad toga nisu svjesni ni roditelji/osobe koje su zadužene za brigu o djeci pa nekad, u kriznim situacijama, otkriju identitet djeteta u želji da utiču na funkcionisanje državnih institucija, što mediji, u želji da pomognu djetetu, prihvate, nekad prelazeći etičku granicu te i sami ugroze prava djeteta. Sigurno je da je kritički osvrt na rad ustanova za brigu o djeci, uključujući i ukazivanje na njihove propuste, potrebno, nekad i opravdano, ali to ne smije ugroziti djetetovo pravo na privatnost. 
Onaj ko u bilo kom kontekstu izvještava o djetetu nosi odgovornost za konkretno dijete, za ostalu djecu koja će doći u kontakt sa izvještajem koji će uticati na dijete/djecu: oživjeti staru bol i tugu; ugroziti privatnost i/ili bezbjednost; izložiti sramoti, poniženju, obilježavanju, osveti; ugroziti djetetov razvoj, zadovoljavanje potreba, sliku o samome sebi, odnos sa sredinom, uticati na buduće ponašanje djeteta/djece. Iako svako medijsko prikazivanje djece neće proizvesti štetu, efekti uticaja na dijete/djecu mogu biti dugoročni. Način opisivanja djeteta (“nasilnik; lopov; prosjak; žrtva; siromašan; zanemaren; zlostavljan; napušten; bolestan”) može generalizovati djetetov problem na čitav njegov život, a time i na nepopravljivost. Takođe, zbog nezavršenog razvoja, kod djece koja nemaju dovoljno samopouzdanja, nisu usvojila samokontrolu ili pokazuju neprihvatljive oblike ponašanja, neprimjereno medijsko izvještavanje o njima ili o drugoj djeci može učiniti da osobe neprimjerenog ponašanja postanu uzor.

Djeca treba da imaju bezbjedne mehanizme za traženje pomoći u rješavanju svojih problema. Ona često ne traže pomoć jer strahuju šta će se desiti. Neprimjereno medijsko izlaganje djece koja traže pomoć može osujetiti djecu i u traženju i dobijanju pomoći
Zato i u pozitivnim akcijama i pri najboljim namjerama da se medijskim prikazivanjem pomogne djetetu treba biti oprezan: dijete treba prikazivati poštujući djetetovo dostojanstvo, s empatijom, kao osobu koja ima svoja prava i/ili treba da ih ostvari, a ne sa sažaljenjem. Tako se podstiče empatija i prosocijalno ponašanje u društvu, a isključuje zadovoljavanje interesa za nečiju privatnost.

Dobar stručnjak, bilo da je novinar, policijski službenik, predstavnik pravosuđa, socijalne zaštite, kao i svako ko dobro radi sa djecom i za djecu, zna, ukazuje i reaguje kada vidi da se u medijima objavljuju podaci po kojima se maloljetni izvršioci krivičnih djela mogu lako prepoznati, čime se nanosi šteta konkretnom maloljetniku, uključujući i rizik da se podstiče negativna popularnost i idenifikacija drugih maloljetnika sa maloljetnim izvršiocima krivičnih djela. Takođe, vidi kršenje prava na privatnost i kršenje profesionalne etike i kada se obajave neprimjereni podaci o odraslom izvršiocu krivičnog djela na štetu djeteta, vidi da to nosi rizike po dijete koje je žrtva, ali i po djecu odraslog izvršioca krivičnog djela.
Osim lične i profesionalne etike, obavezuje nas i UN Konvencija o pravima djeteta, koja propisuje da niko nema pravo da piše o djetetu i njegovoj porodici, članom 16:
(1)    Ni jedno dijete neće biti izloženo proizvoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, porodicu, dom ili prepisku, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled. 
(2)    Dijete ima pravo na zakonsku zaštitu protiv takvih miješanja i napada.
Takođe i Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku Crne Gore, članom 91, propisano je:
(1)    Učesnici u postupku, organi i ustanove od kojih se traže obavještenja, izvještaji ili mišljenja, kao i mediji, dužni su da se staraju o zaštiti privatnosti maloljetnog lica, uključujući zaštitu identiteta i podataka koji mogu otkriti identitet.
(2)    Bilo koja informacija koja bi mogla ukazati na identitet maloljetnog lica koje je oštećeno krivičnim djelom ili je svjedok u postupku ne može biti objavljena bez izričite dozvole sudije, odnosno državnog tužioca koji postupa u predmetu.


23.12.2016.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Dijana Popović-Gavranović prisustvovala je okruglom stolu na temu „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“, koji je 20.12.2016.godine NVO Juventas organizovala u Podgorici, u okviru regionalnog projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“, koji se sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Realizacija projekta traje od januara 2016. do septembra 2019. godine, u šest zemalja Zapadnog Balkana, sa opštim ciljem pružanja doprinosa postizanju socijalne inkluzije mladih u riziku na regionalnom nivou, kroz jačanje kapaciteta civilnog sektora, saradnju na regionalnom i nacionalnom nivou i aktivnosti koje se tiču zastupanja. 
Na okruglom stolu su predstavljeni i diskutovani rezultati istraživanja koje je NVO Juventas sprovela u drugoj polovini 2016. godine ispitujući položaj madih u riziku od socijalne isključenosti u oblastima: obrazovanja, zdravlja, socijalne zaštite, zapošljavanja, bezbjednosti. Istraživanje je obuhvatilo: djecu i mlade bez roditeljskog staranja, djecu i mlade Rome, djecu i mlade u sukobu sa zakonom, djecu i mlade sa ulice, djecu i mlade koji koriste psihoaktivne supstance i djecu i mlade koji žive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i/ili bolesti zavisnosti. 
Pružanje podrške mladima u riziku kroz oblast obrazovanja, zapošljavanja, socijalne, zdravstvene zaštite, pravosuđa i druge oblasti, na način da se bolje međusobno povežu i povezanije djeluju relevantni resori, institucije i organizacije, kao i sa djecom, mladima i njihovim porodicama, predstavlja korak više ka jačanju saradnje i učešću djece i mladih u donošenju odluka koje se odnose na djecu i mlade i zajednicu u kojoj žive. Na taj način se uspješnije sagledavaju i rješavaju problemi djece i mladih u riziku, podstiču njihove mogućnosti i uvećavaju šanse za ostvarivanje pripadajućih prava i društvenu uključenost. U tom procesu, iz priča bremenitih problemima, dolazi se do priča o uspješno riješenim problemima i širenju pozitivne slike kako o djeci i mladima u riziku, tako i o institucijama i organizacijama koje im pružaju pomoć i podršku.


19.12.2016.godine – Saopštenje

Dijana Popović Gavranović, načelnica Stručne službe je učestvovala u obilježavanju 70. godišnjice osnivanja i djelovanja UNICEF-a. Tom prilikom, u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, održana je debata mladih o vršnjačkom nasilju putem interneta. Debata je organizovana u okviru kampanje “Zaustavimo nasilje online”, koju sprovodi UNICEF i Vlada Crne Gore u sardanji sa NVO Centar za prava djeteta Crne Gore.

U debati su učestvovali predstavnici đačkih parlamenata srednjih škola iz Podgorice i gimnazija iz Bara, Berana i Cetinja, kao i zainteresovani predstavnici vladinih i nevladinih organizacija, privatnog sektora, međunarodne zajednice.

Tokom debate su predstavljeni podaci iz istraživanja o djeci, roditeljima i internetu koje je, u okviru kampanje „Zaustavimo nasilje online“, sprovedeno u Crnoj Gori, tokom maja i juna 2016. godine, po metodologiji koju su razvili Londonska škola ekonomije i političkih nauka i UNICEF-ova kancelarija za istraživanja – Inoćenti. Predstavljeni su i podaci vršnjačkih fokus grupa koje su sproveli gimnazijalci u Baru, Beranama i Cetinju, uz podršku UNICEF-a, Filozofskog fakulteta u Nikšiću - Odsjek za sociologiju i Istraživačke agencije IPSOS.

Debata mladih, kao i dijalog djece/mladih i odraslih zaduženih za brigu o djeci doprinosi da se čuje glas djece, da se odrasli zainteresuju za ono što djeca govore i za tehnologiju koju djeca koriste, da se razvije svijest o uticaju virtuelne stvarnosti na djecu i bezbjednim ulascima u digitalni svijet.


17.10.2016.godine – Saopštenje

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović – Gavranović, u prostorijama  Stručne službe u Podgorici, sastala se sa Marijom Ružić Stajović, koordinatorkom programa, NVO Juventas.

Koordinatorka programa predstavila je projekat„Unaprijeđenje zaštite djece u Dječijem domu Mladost i djece korisnika odabranih NVO-a u Crnoj Gori“, koji NVO Juventas sprovodi u saradnji sa UNICEF-om, počevši od septembra 2016. godine. U toku pripremene faze ovog jednogodišnjeg projekta radi se na formiranju radne grupe za izradu seta jasnih procedura u Dječijem domu „Mladost“, u cilju prevencije i zaštite djece od nasilja i s tim u vezi održan je i ovaj inicijalni sastanak.

Radnu grupu će sačinjavati predstavnici institucija koje se bave zaštitom djece od nasilja, koji treba da ponude djelotvorne, bezbjedne, dostupne i djeci razumljive procedure zaštite.

Na sastanku je istaknut značaj prilagođavanja svih postupaka prema djeci na način da budu prilagođeni sposobnostima i potrebama djece, što je jedan od važnih zadataka Stručne službe u postupcima koji se vode prema djeci/maloljetnicimaudržavnom tužilaštvu i prepoznato kao dobar osnov za saradnju u realizaciji predstavljenog projekta.


27.09.2016.godine – Saopštenje

Savjetnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović – Gavranović, uz zainteresovanu stručnu i širu javnost, prisustvovala je prezentaciji nalaza sprovedenog Regionalnog istraživanja o rasprostranjenosti fenomena djece ulice u Srbiji,Albaniji,Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Prezentaciju je organizovala NVO Centar za prava djeteta Crne Gore, kao jedna od članica Regionalne mreže za djecu uključenu u život i/ili rad na ulici. Organizacija Save the Children za sjeverozapadni Balkan je pokrovitelj rada ove mreže i podržala je istraživanje.  
Istraživanje je sprovedeno u periodu od maja do avgusta 2016. godine, od strane članica Regionalne mreže, u gradovima Srbije (Novi Sad i Beograd), Albanije (Tirana), Bosne i Hercegovine  (Brčko i Bihać) i Crne Gore (Podgorica).
Izvršna direktorka Centra za prava djeteta Crne Gore, Rajka Perović,  predstavila je nalaze istraživanja za Glavni grad Podgorica, kojim je obuhvaćeno 150 domaćinstava u neformalnom naselju Kamp Konik. Predstavljeni su i ključni podaci iz istraživanjem obuhvaćenih zemalja.
Na prezentaciji je istaknuto: „Fenomen koji govori o djeci koja žive i/ili rade na ulici rasprostranjen je u zemljama jugoistočne Evrope i zahtijeva dugoročan sistemski i multidisciplinarni pristup u cilju prevencije i adekvatnog odgovora.“
Prezentacija je održana u Multimedijalnoj sali JU KIC “Budo Tomović“, Podgorica.


15.06.2016.godine – Saopštenje

Savjetnice Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović – Gavranović i Danijela Brajković, u prostorijama Stručne službe u Podgorici, sastale su se sa Bistrom Netkovom,  ekepertkinjom angažovanom od strane UNICEF-a koja pruža podršku Ministarstvu pravde Crne Gore u izradi Analize o implementaciji Zakona o zaštiti od nasilja u porodici za period od 2010-2015. godine.

Tema razgovora je bila dosadašnja primjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i pratećeg „Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici - Procedure i institucionalna saradnja u vezi s porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama“, uloga djeteta u postupku koji se vodi za zaštitu njegovih prava i zaštita djeteta, na čiju je štetu izvršeno nasilje u porodici, od sekundarne viktimizacije i traumatizacije. Stručna služba je predstavila način pripreme djeteta i roditelja za postupak koji se vodi za zaštitu prava djeteta od nasilja u porodici, u krivičnom postupku koji se vodi u tužilaštvu, ispitivanja djeteta kroz stručno prilagođen razgovor sposobnostima i potrebama djeteta i postupku koji se vodi, uz vođenje računa o bezbjednosti djeteta i osjetljivosti na moguće rizike, uključujući i snimanje razgovora sa djetetom putem audiovizuelne tehnike.


09.06.2016.godine – Saopštenje

Predstavnici Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana  Popović – Gavranović i Danijela  Brajković  sastali su se prostorijama Osnovnog državnog tužilaštva sa delegacijom Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine koju su činili predstavnik Ministarstva pravde Republike Srpske, Nenad Mirkonj, sudija Osnovnog suda u Banja Luci Dragan Uletilović, predstavnica Federalnog Ministarstva rada i socijalne politike Emira Slomović, predstavnik NVO Save the Children u Bosni i Hercegovini Alen Zaimović i predstavnici UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Jelena Kuprešanin, Mario Tokić i Mirza Puzić. . Tema razgovora bile su alternativne mjere prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Sastanku su prisustvovali i državni tužioci Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Maja Knežević  i Grujo Radonjić koji  su predstavili koncepciju i način primjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Savjetnice Stručne službe predstavile su način svog rada u vidu davanja nalaza i mišljenja po zahtjevu državnog tužioca, pružanja pomoći tužiocu u izboru alternativne mjere, sklapanje ugovora sa institucijama i organizacijama za sprovođenje određenih vaspitnih naloga, koordiniranje u procesu sprovođenja vaspitnih naloga, kao i podrške maloljetniku i njegovoj porodici u krivičnom postupku. Na sastanku su razmijenjena iskustva u primjeni krivičnih sankcija i zaštiti maloljetnih učinilaca  krivičnih djela. 


28.04.2016. godine - Delegacija “USF for UNICEF“ je boravila u Podgorici, kada je, u Zavodu za socijalnu i dječiju zaštitu, održan sastanak sa predstavncima pravosudnog sistema.

Na sastanku su predstavljena postignuća reforme maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori, izazovi u radu sa djecom i daljem unaprjeđivanju maloljetničkog pravosuđa. Kratka izlaganja su imali su: 

  • g-din Bendžamin Perks, šef predstvaništva UNICEF-a za Crnu Goru 
  • g-din Goran Kuševija, Direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Crne Gore
  • g-đa Mirjana Đurić, direktorica JU Centar za djecu i mlade “Ljubović”
  • g-đa Senka Danilović, predsjednica Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu Crne Gore
  • g-din Miroslav Knežević, direktor Centra za posredovanje Crne Gore
  • g-đa Enesa Hasanagić, savjetnica u Ministarstvu pravde Crne Gore
  • g-đa Snežana Vujović, viša inspektorka za maloljetnike u Upravi policije Ministrastva unutrašnjih poslova Crne Gore
  • g-đa Dijana Popović- Gavranović, samostalna savjetnica II u Stručnoj službi Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore

Izlaganja su podstakla članove delagacije da iniciraju dalji razgovor o položaju i zaštiti djece u krivičnom postupku.

Ovo je bio jedan u nizu skupova održanih za vrijeme petodnevnog boravka delegacije 12 američkih državljana/državljanki, predstavnika/ca “Fonda Sjedinjenih Američkih Država za UNICEF” i individualnih donatora/ki UNICEF-u u Crnoj Gori. Kancelarija “Fonda Sjedinjenih Američkih Država za UNICEF“ organizuje ovakve posjete za svoje donatore kako bi im približila program i područja rada UNICEF-a u različitim zemljama.

Cilj boravka ove delegacije je bilo upoznavanje sa partnerima UNICEF-a u Crnoj Gori u oblastima dječje zaštite i obrazovanja.


21.04.2016. godine - Realizovana je stručna posjeta učenica i učenika trećih razreda JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“, smjer pravno-administrativni tehničar, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

U okviru nastavnog plana i programa predmeta radno pravo, uz stručno vođenje profesoki Zlate Bakić, Tanje Đorojević, Milene Ivanović i Dijane Vujačić, učenice i učenici su se upoznali sa poslovima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, krivičnim djelima protiv prava iz rada i sa postupanjem prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

Uz dobrodošlicu učesnicima stručne posjete, o poslovima i nadležnostima osnovnog državnog tužilaštva, profesiji, pravima i dužnostima državnog tužioca govorila je rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Ljiljana Klikovac.

Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Vukas Radonjić je, kroz analizu krivičnih djela protiv prava iz rada i pripadajućih pravnih instituta i primjere iz prakse, približio učesnicima radno pravo.

Samostalna savjetnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Dijana Popović-Gavranović, ukazala je na značaj uvođenja stručnjaka pomagačkih profesija – socijalni radnik, specijalni pedagog, psiholog u državna tužilaštva radi pružanja pomoći državnim tužiocima. Tako savjetnici Stručne službe svojim specijalizovanim znanjima doprinose da krivični postupci koji se vode prema djeci ili za zaštitu prava djece na čiju su štetu izvršena krivična djela, u najvećoj mogućoj mjeri, budu prilagođeni djeci.

Državna tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva Snežana Šišević i savjetnica Marija Kažić provele su učesnike stručne posjete kroz radni prostor tužilačke istrage, gdje su se, između ostalog, upoznali sa tehničkom opremom za snimanje saslušanja odraslih lica i audiovizuelnom tehnikom za snimanje razgovora sa djecom na čiju su štetu izvršena krivična djela ili djecom koja su svjedoci krivičnih djela.

Učesnici stručne posjete pokazali su dodatnu zainteresovanost za sljedeće teme: izazovi tužilačkog poziva; status žene u tužilačkoj profesiji; maloljetničko pravosuđe u dijelu obezbjeđivanja prava djece da se čuje i prenese njihov autentični glas.

Navedena aktivnost nastavak je višegodišnje dobre saradnje JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. 

 


U januaru 2016. godine nastavljena je saradnja Stručne službe u projektu Promocija medijacije i vaspitnih naloga, Centra za posredovanje Crne Gore, koji se realizuje uz podršku UNICEF-a. Radni sastanci su održani u: Cetinju i Kotoru, čime su planirane projektne aktivnosti završene. Projekat se pokazao generalno korisnim za unaprijeđenje postupanja prema maloljetnicima u krivičnom postupku, a posebno je naglašena korisnost: održavanja kontinuteta susreta i međusobnog upoznavanja profesionalaca i različitih sistema koji postupaju prema maloljetnicima (uslijed fluktuacije zaposlenih); međusobne razmjene iskustava u radu sa maloljetnicima, u primjeni i promociji alternativnih, ali i drugih vaspitnih mjera prema maloljetnicima; dogovora o načinu razmjene informacija, uljučujući i prateću dokumentaciju na osnovu koje se unose podaci u evidenciju o alternativnim mjerama (Shodno članu 101 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Službeni list Crne Gore, br. 64/2011 i Pravilniku o evidenciji o izrečenim alternativnim mjerama, Službeni list Crne Gore br. 42/2012).


U periodu novembardecembar 2015. godine, Stručna služba je učestvovala u projektu Promocija medijacije i vaspitnih naloga, Centra za posredovanje Crne Gore, koji se realizuje uz podršku UNICEF-a. Projekat, koji ima višegodišnji kontinuitet i bazično se odnosio na promociju postupka posredovanja u krivičnim postupcima prema maloljetnicima, odnosno na promociju vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim koje se vrši putem posredovanja, u 2015. godini proširen je idejom nosioca projekta da se promoviše i vaspitni nalog – obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada i rad Stručne službe. Zbog navedenog, Stručna služba je uzela učešće u dijelu predstavljanja rada Stručne službe, dosadašnje primjene i promocije svih devet vrsta vaspitnih naloga (poravnanje sa oštećenim; redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao; uključivanje u određene sportske aktivnosti; obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada; plaćanje novčanog iznosa u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove; podvrgavanje odgovarajućem ispitivanju i odvikavanju od zavisnosti izazvane upotrebom alkohola ili droge; uključivanje u pojedinačni ili grupni tretman u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, savjetovalištu ili drugoj odgovarajućoj organizaciji; pohađanje kurseva za stručno osposobljavanje ili priprema i polaganje ispita; uzdržavanje od posjećivanja određenog mjesta ili kontakta sa određenim licima). Zajedno sa predstavnicima Centra za posredovanje, centara bezbjednosti, centara za socijalni rad, suda, tužilaštva, Stručna služba je prisustvovala radnim sastancima u: Rožajama, Bijelom Polju, Ulcinju, Nikšiću, Baru, Podgorici.


27. oktobra 2015. godine, u okviru Ekspertske misije Prava djeteta, Poglavlje 23, Stručna služba je bila član radne grupe koja je posjetila odjeljenje za maloljetnike - maloljetnički zatvor, smješteno u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija-ZIKS u Podgorici. Za procjenu je bila nadležna ekspertkinja Evropske komisije, gđa Aniki Lai (Estonija). Ispred Ministarstva pravde, učestvovala je gđa Enesa Hasanagić, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova, gđa Biljana Knežević, ispred ZIKS-a, gđa Branka Ćiprović i gdin Pavić Radović, ispred Stručne službe gđa Dijana Popović-Gavranović.

Cilj posjete ZIKS-u je bio ekspertska procjena stanja u oblasti dječijih prava putem obilaska odjeljenja za maloljetnike i ostalih zatvorskih mjesta na kojima su djeca pritvorena, koja su relevantna za ekspertsku misiju i s tim u vezi razgovor sa predstavnicima crnogorskih institucija o zaštiti pritvorene djece, sistemu žalbi pritvorene djece, učešću roditelja pritvorene djece, alternativama pritvaranja djece, kao i razgovor sa pritvorenom djecom.

Razgovor ekspertkinje gđe Aniki Lai sa 4 maloljetnika i 1 mlađim punoljetnim licem, koji izdržavaju kaznu u odjeljenju za maloljetnike - maloljetnički zatvor, kao i razgovor sa predstavnicima institucija, ukazao je na važnost periodičnih obilazaka maloljetnika za vrijeme izdržavanja kazne maloljetničkog zatvora i to: od strane nadležnog državnog tužioca, sudije, službenika centra za socijalni rad (Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Glava V) i važnost obuke zatvorskog osoblja za rad sa maloljetnicima (Zakon o postupnaju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, član 169), kao i na važno neriješeno pitanje, koje se odnosi na stvaranje mogućnosti za ostvarivanje prava djece na obrazovanje za vrijeme izdržavanja kazne maloljetničkog zatvora. Upriličeni obilazak je pružio uvid u opremljenost unutrašnjeg i vanjskog prostora odjeljenja za maloljetnike – maloljetnički zatvor, kao i da je u toku izgradnja novog objekta u ZIKS-u, u kojem se planira stvaranje prostornih kapaciteta za izvršenje dvije vrste krivičnih sankcija za maloljetnike i to: vaspitna mejra – upućivanje u ustanovu zavodskog tipa i kazna – maloljetnički zatvor.

Takođe, za potrebe ekspertske misije, Stručna služba je sačinila izvještaj o primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima.


8.09.2015.godine - Svečani događaj u Crnogorskom narodnom pozorištu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i UNICEF, nastavljaju kampanju „Svako dijete treba porodicu“

Svečanom programu su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom djece i koje postupaju prema djeci. Ispred Vrhovnog državnog tužilaštva učestvovala je Stručna služba.

Uz umjetnički program i scenski pogled na hraniteljstvo, istaknuti govornici: g-đa Zorica Kovačević, ministarka rada i socijalnog staranja; g-din Benjamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru i g-din NicholasLyndhurst ukazali su na pozitivne efekte kampanje „Svako dijete treba porodicu“, započete septembra 2013. godine, sa ciljem podizanja javne svijesti o pravu djece na odrastanje u porodičnom okruženju, kao i na potrebu daljeg širenja ideje hraniteljstva, povećanja broja djece smještene u hraniteljske porodice i smanjenje broja djece smještene u institucijama socijalne zaštite.

Državno tužilaštvo postupa prema maloljetnicima koji su izvršili krivično djelo. Kada su problemi djece i mladih u ponašanju učestali, dugotrajni ili jačeg intenziteta, a roditelji ne uspijevaju da ih u tome zaustave i usmjere na društveno prihvatljive oblike ponašanja, jedna od mogućih vaspitnih mjera prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela je pojačani nadzor u drugoj porodici. Takođe, državno tužilaštvo postupa i prema djeci na čiju su štetu učinjena krivična djela, kada se radi o nasilju u porodici ili u drugom okruženju u kojem dijete boravi. Kada biološki roditelji nisu u mogućnosti da osiguraju bezbjednost i zaštitu djeteta, rješenje je urgentni smještaj u drugu-hraniteljsku porodicu. Privremeni smještaj djeteta u drugu porodicu je značajna podrška djeci da savladaju teškoće koje su naišle u njihovom odrastanju i/ili dok se ne poprave prilike u njihovoj biološkoj porodici ili dok se ne donese odluka o nekom drugom obliku zaštite.

Kao profesionalce, UN Konvencija o pravima deteta nas usmjerava da prava deteta uspostavimo kao trajna etička načela i međunarodne standarde ponašanja u odnosu na djecu, kao i da izgradimo svoje kapacitete za formulisanje odgovarajućih politika i pružanje usluga djeci i njihovim porodicama. Ona nas obavezuje i da primjenjujemo hraniteljstvo za djecu u čijem životu je došlo do gubitka roditelja ili do okolnosti koje zahtijevaju izdvajanje iz primarne, biološke porodice i (privremeni) smještaj u zamjensku porodicu. Takođe i da podstičemo širenje pozitivne slike o djeci i mladima koji odrastaju u hraniteljskim porodicama ili u njima borave u kraćem periodu, kao i o svoj djeci koja se u bilo kojem trenutku nađu pod državnom brigom jer na taj način podstičemo njihove mogućnosti.


23.09.2015.godine – Aktivnost u okviru projekta “Trgovina djecom, dječije prosjačenje i prisilni dječiji brakovi u Crnoj Gori”

U okviru projekta “Trgovina djecom, dječije prosjačenje i prisilni dječiji brakovi u Crnoj Gori”, od 21. do 23. septembra, a koji realizuje Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima, uz podršku UNICEF-a i u saradnji sa Zavodom za socijalnu i dječiju zaštitu Crne Gore, izvršen je odabir i obuka trenera u oblasti borbe protiv trgovine djecom, dječijeg prosjačenja i prisilnih dječijih brakova.

Inicijalnu obuku polaznika u julu 2015. godine, kao i naprednu obuku i procjenu budućih trenera u septembru 2015. godine, vodila je prof. dr Bistra Netkova, eksterna konsultantkinja angažovana od strane UNICEF-a.

Sertifikate za trenera u oblasti borbe protiv trgovine djecom, dječijeg prosjačenja i prisilnih dječijih brakova steklo je 8 polaznika, među kojima su službenici/ce iz: Centra za djecu i mlade “Ljubović”, centara za socijalni rad; Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva.

Na ovaj način stečen je još jedan od preduslova za dalji razvoj multidisciplinarnog i multisektorskog povezivanja i širenje obuke službenika zaposlenih u institucijama koje se bave zaštitom djece i postupaju prema djeci, bilo da rade na prevenciji, identifikaciji, zaštiti djece žrtava ili krivičnom gonjenju izvršioca krivičnog djela trgovina djecom i s tim u vezi dječijeg prosjačenja i dječijih brakova.


Dana 01., 02. i 03.07.2015. godine, u okviru projekta “Trgovina djecom, dječije prosjačenje i prisilni dječiji brakovi u Crnoj Gori”, koji realizuje Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima, uz podršku UNICEF-a, u prostoru Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu u Podgorici, sprovedena je obuka profesionalaca nadležnih za prevenciju, identifikaciju, zaštitu djece od trgovine ljudima, prosjačenja i prisilnih brakova, kao i za krivično gonjenje izvršilaca navedenih krivičnih djela na štetu djeteta.

Obuku je vodila prof. dr Bistra Netkova, eksterna konsultantkinja angažovana od strane UNICEF-a, a program obuke je pohađalo 26 predstavnika iz: Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Podgorice, Centra za djecu i mlade “Ljubović”, centara za socijalni rad, policije, sudstva, tužilaštva.

Oblast borbe protiv trgovine djecom, dječijeg prosjačenja i dječijih brakova emocionalno nas uključuje, često preplavljuje naša osjećanja i misli, a kontinuirana obuka usmjerava naše ponašanje ka stručnom i profesionalnom, posvećenom, zajednički organizovanom i srukturiranom načinu zaštite prava djece, posebno djece koja su žrtve trgovine ljudima, prosjačenja i dječijih brakova.